Najjednostavniji i najsnažniji način stvaranja zdravlja na svakodnevnoj razini je jesti zdravu i visokokvalitetnu hranu. Pa ipak, optimalna prehrana ne znači samo uzimati prave količine bjelančevina, masti i ugljikohidrata. To znači i razumjeti da na metabolizam našeg tijela osim energetskog i mineralno-vitaminskog sastava namirnica duboko utječe i naše emocionalno stanje, te genetsko, obiteljsko i kulturološko naslijeđe.

Menopauza nije bolest, to je prirodno stanje organizma, ovisno o velikom broju čimbenika, od kojih su kulturološki i socioekonomski čimbenici najbitniji, ako izuzmemo fiziološke. Žene različitog podneblja i različitih kultura potpuno drugačije doživljavaju ovo razdoblje. Rezultati ispitivanja američkih znanstvenika koji su objavljeni u srpnju 2002.godine, te "Million Women Study" engleskih znanstvenika iz kolovoza 2003. godine, ponovno su otvorili pitanje, da li postoje i drugi načini ublaživanja menopauzalnih tegoba osim hormonske nadomjesne terapije? Žene Dalekog Istoka ne znaju za predmenstrualni sindrom i tegobe u menopauzi, a u tim zemljama je i izuzetno niska incidencija karcinoma dojke, uterusa i prostate. Uzrok tome je njihov način prehrane, svakodnevna uporaba soje i to tijekom cijelog života.

Iako se pojam menopauze danas prije svega vezuje za manjak estrogena, prvi događaj koji predstavlja prethodnicu potpunog prestanka funkcije jajnika je zapravo neravnoteža estrogena i progesterona ("estrogenska dominacija") koja se javlja već oko 35. godine života, a osobito joj pogoduju stresni način života, pušenje, alkohol i prehrambene navike. Ovaj period života karakterizira relativni ili apsolutni manjak progesterona - hormona koji se stvara u žutom tijelu jajnika (corpus luteum) tijekom druge faze menstruacijskog ciklusa. Progesteron je odgovoran za pripremanje spolnih organa žene za trudnoću, pri čemu je djelovanje na spolne organe uglavnom suproto od onog kojeg izaziva estrogen. Drugi ne manji važni efekat progesterona je njegov učinak u središnjem živčanom sustavu: progesteron se veže za GABA receptore i na taj način ispoljava blago opuštajuće djelovanje slično djelovanju lijekova kao što su diazepam ili barbiturati. Otuda objašnjenje i za promjene u raspoloženju, razdražljivost kao i depresivna stanja koja se javljaju već s prvim znacima neuravnotežene funkcije jajnike i smanjenja produkcije progesterona.

Grah i leća, te korjenasto povrće (krumpir, mrkva, papaja, mango) potiču tijelo na proizvodnju progesterona i na taj način uravnotežuju funkciju jajnika, te smanjuju "estrogensku dominaciju". Kako je progesteron važan i za proizvodnju mnogih drugih steroidnih hormona, a osim toga stimulira i izgradnju kosti te štiti od osteoporoze, to bi zdrava prehrana već u premenopauzi trebala sadržavati spomenute namirnice u većim količinama.

Najkasnije s nastupanjem tipičnih meno-pauzalnih tegoba, u prehranu je potrebno uvesti i veće količine fitoestrogena. Fitoestrogeni su spojevi koji se nalaze u biljkama, a djeluju poput estrogena, na što upućuje samo ime fito = biljka i estrogen. Pojavljuju se u više od 300 biljaka, u 16 različitih vrsta, a po kemizmu su vrlo različiti. Do sada ih je otkriveno dvadesetak, a najispitivaniji su izoflavoni i lignani.

Djelovanje fitoestrogena može biti estrogeno ili antiestrogeno, ovisno o količini estrogena u organizmu. U menopauzi kad žena ima manje endogenih estrogena, fitoestrogeni se vežu na slobodne receptore ispoljavajući estrogensko djelovanje, a tijekom reprodukcijskog razdoblja žene kad je razina endogenih estrogena normalna ili povišena, fitoestrogeni se natječu za receptorska mjesta, odnosno djeluju kao antiestrogeni (smanjuju ukupnu količinu estrogena). Nakon unosa u organizam (kroz hranu ili ljekovite pripravke) apsorbiraju se i podliježu kemijskim promjenama. Fitoestrogeni kod muškaraca ometaju pretvaranje testosterona u dihidrotestosteron i time usporavaju rast tkiva prostate, odnosno djeluju preventivno na karcinom prostate.

Sojini proizvodi i tofu (sojin sir) sadrže mnogo fitoestrogena i bogati su izoflavonoidima. Idealna dnevna količina ovih namirnica bi bila 100 do 200 mg na dan, što se nalazi u 350 g sojina mlijeka ili 75 g sojina sira. Prehrana temeljena na soji koja sadrži fitoestrogene omogućava i lakše podnošenje menopauzalnih tegoba, te smanjuje navale vrućine. Ostale namirnice bogate fitoestrogenima su indijski oraščić, kikiriki, zobene pahuljice, kukuruz, pšenica, sjemenke lana, jabuke i bademi.

Znanstvena istraživanja ukazuju kako i manjak magnezija u hrani izaziva navale vrućine. Namirnice bogate magnezijem su cjelovite žitarice, mlijeko, mliječni proizvodi, krumpir, mahunarke, müsli, lješnjaci i orasi.

Mnogobrojni su čimbenici prehrane i načina života koji ne samo u ovom osjetljivom razdoblju života mogu ometati proizvodnju i ravnotežu hormona. Prije svega su to uporaba rafiniranih životnih namirnica (rafinirani ugljikohidrati i osobito šećeri), alkohola i kofeina, pušenje, stres, prekomjerna tjelesna težina i drugi čimbenici (kronične bolesti, ginekološke tegobe, dugotrajno uzimanje lijekova itd). Preporuča se koristiti zdrave, cjelovite namirnice uz što manje šećera. Izbjegavati brzu hranu, kofein i alkohol. Uz svaki obrok uzimati dovoljno bjelančevina, pri čemu se prednost daje bjelančevinama biljnog porijekla: mahunarke, grah i soja predstavljaju bolji izvor proteina nego meso.

Preporuke za dodatni unos vitamina obuhvaćaju 500 - 2.000 mg vitamina C u nekoliko doza, kao i vitamin B5 (pantotenska kiselina) 500 do 1.000 mg na dan. Pantotenska kiselina olakšava proizvodnju acetilkolina, tvari u mozgu potrebne za pamćenje. Za pamćenje su također važne esencijalne masne kiseline i fosfolipidi koji se nalaze u orasima, sjemenkama i njihovim uljima. Vrlo koristan je i cink u dozi od 15 do 30 mg/dan. Od ljekovitih biljaka preporuča se koristiti sibirski ginseng koji je izuzetno koristan za ispravnu funkciju nadbubrežnih žlijezda.

Dr.Vesna Harni

Literatura: 1. Adlercreutz H, Hamalainen E. Dietary Phytoestrogens and the Menopause in Japan. Lancet; 1992; 329: 1233 2. Wilcox G et al. Oestrogenic Effects of Plant Foods in Postmenopausal Women. Br Med J 1990; 301: 905 3. Armstrong et al. Diet and Reproductive Hormones: A Study of Vegetarian and Nonvegetarian Postmenopausal Women. Journal of the International Cancer institute 1981; 4: 761-767 ... ostale reference