Osteoporoza - pojava "poroznih" kostiju, predstavlja sistemnu bolest koštanog tkiva u kojoj cjelokupni koštani sustav slabi i postaje lako lomljiv. Predstavlja jednu od najčešćih bolesti starije životne dobi, pri čemu su žene pogođene više nego muškarci. Osteoporoza nastaje zbog postupnog gubitka kalcija i nepravilne pregradnje kostiju, a najčešći razlog njene pojave je manjak spolnih hormona. Otuda najveća opasnost od osteoporoze prijeti ženama u postmenopauzi.

Osim različitih lijekova i hormona, u nastanku osteoporoze važnu ulogu igra prehrana. Kako bi se osigurala ravnoteža između kalcija u kostima i u ostalim tkivima, nužno je ne samo unositi dovoljnu količinu ovog minerala putem hrane, već i osigurati pravilnu apsorpciju kalcija iz tankog crijeva za koju je nužan vitamin D. Dnevne potrebe za kalcijem su ovisne o spolu i životnoj dobi, te nekim drugim okolnostima kao što su trudnoća i dojenje. U mlađoj životnoj dobi je već dnevna doza od 800 mg kalcija dovoljna da osigura pozitivnu bilancu ovog minerala. U starijoj životnoj dobi, kao i kod osteoporoze preporuka obuhvaća dnevni unos od 1.000 - 1.500 g kalcija na dan.

Dnevna preporučena količina (RDA) vitamina D potrebne za održavanje normalnog zdravlja iznosi 200 - 400 jedinica (5 - 10 µg). Jedna internacionalna jedinica (1 IU) ekvivalentna je specifičnoj biološkoj aktivnosti od 25 ng vitamina D3 (1 mg odgovara 40.000 IU). Vitamin D se prirodno javlja samo u ribljim uljima, te se stvara u našoj koži prilikom izlaganja sunčevim zrakama. Iz istog razloga se u većini zemalja mlijeko obogaćuje s oko 400 IU vitamina D po litri.

Rizik za pojavu osteoporoze povećava se uživanjem alkohola, kofeina iz kave, životinjskih masti i hrane bogate životinjskim proteinima. Znanstvena istraživanja pokazuju da zbog proteina životinjskog porijekla koji povećavaju tjelesni sadržaj kiseline, tijelo koristi kalcij kao pH pufer. Kako biljni proteini nemaju ovaj učinak, učestalost osteoporoze u vegetarijanaca je znatno manja. Redovito pijenje čaja, usprkos njegovom sadržaju kofeina, ima zaštitni učinak na kosti koji se pripisuje sastojcima čaja kao što su fluoridi, flavonoidi i drugi fitoestrogeni.

Vrlo važna informacija u planiranju prehrane kod osteoporoze je i sadržaj fosfora/fosfata u namirnicama, odnosno kalcij/fosfor - "Ca/P odnos". Prevelika količina fosfata u naminicama djeluje negativno na koštanu bilancu, jer fosfati smanjuju apsorpciju kalcija iz crijeva tako što stvaraju nerastvorljive kalcijeve soli, koje se potom izlučuju putem stolice. Ipak, osim kalcija je i fosfor neophodan za pravilnu izgradnju i čvrstoću kostiju. Optimalan Ca/P odnos u namirnicima je 1:1. Ovaj odnos je prisutan u mlijeku i mliječnim proizvodima, povrću voću i nekim začinskim biljkama. Prihvatljiv Ca/P odnos je 1:2 do 1:10, a ovakav odnos kalcija i fosfora je prisutan u cjelovitim žitaricama, mahunarkama i ribi. Nepovoljan Ca/P odnos (1:10 do 1:50), odnosno namirnice bogate fosfatima su meso i mesni proizvodi, te topljeni sirevi.

Izbor hrane s malo proizvoda životinjskog podrijetla, a mnogo biljne hrane, pospješuje rast i obnavljanje kostiju. Zeleno lisnato povrće sadrži vitamin K, beta karoten, vitamin C, vlakna, kalcij i magnezij koji jačaju kosti. Još neke namirnice bogate kalcijem su kelj pupčar, mlijeko, orašasti plodovi i sjemenke. Ulje sezamovih sjemenki obiluje kalcijem.

Hrana koju treba izbjegavati uključuje šećer, kofein, osvježavajuća gazirana pića i alkohol, jer oni pridnose gubitku kosti. Previše proteina iz piletine, ribe, jaja i mesa također nije preporučljivo zbog velikog sadržaja aminokiseline metionina koja se u našem organizmu metabolizira u homocistein koji uzrokuje aterosklerozu i osteoporozu.

Pravila prehrane za starije:

• Smanjiti količinu i kalorijsku vrijednost obroka, te povećati njihov broj, odnosno jesti manje, ali češće. Svaki dan jesti što raznovrsniju hranu.
• Crveno meso zamijeniti ribom i mesom peradi, ali smanjiti ukupnu količinu mesa i mesnih prerađevina. Uzimati što manje soli i slanih namirnica.
• Povećati unos mlijeka i mliječnih proizvoda. Starijima su mlijeko i mliječni proizvodi najbolji izvor kvalitetnih bjelančevina, kalcija, fosfora i vitamina D.
• U svako doba godine jesti mnogo voća i povrća, a svakodnevno nastojati pojesti i malo orašastih plodova. Voće, povrće, žitarice i mlijeko trebaju biti glavne namirnice prehrane za starije. Piti mnogo negazirane tekućine.
• Izbaciti životinjske masnoće, a hranu pripremati isključivo na maslinovom ulju.

Obratite pozornost na pripremanje namirnica, vitamini i minerali su vrlo osjetljivi na svjetlost, toplinu, vodu i zrak. Kada kupujete namirnice, birajte one koje nisu dugo izložene žarkoj svjetlosti ili stajanju na zraku. Namirnice isitnite samo onoliko koliko je potrebno, tako smanjujete dodirnu površinu s zrakom i oksidaciju vitamina. Povrće kuhajte u što manje vode i što kraće je moguće, a ovu vodu pokušajte iskoristiti jer je bogata vitaminima i mineralima. Kuhajte uvijek s poklopcem, kako biste smanjili utjecaj svjetlosti na gubitak vitamina. Povrće miješajte samo onoliko koliko je neophodno, time smanjujete kontakt vrijednih tvari s zrakom. Pripremljenu hranu ne biste trebali dulje vrijeme držati na toplom štednjaku.

I na kraju, promatrajući kinesku kuhinju, mnogi znanstvenici začuđeno primjećuju kako se u Kini ne troše mliječni proizvodi. Zbog toga je za očekivati mnogo osteoporoze, rahitisa i drugih poremećaja i bolesti kostiju. Nasuprot tome, u Kini je ovih bolesti najmanje. Za razliku od toga na Zapadu se ljudi u velikoj mjeri hrane mliječnim proizvodima, a osteoporoza uzima sve više maha. Pretpostavlja se da su dva temeljna čimbenika, zbog kojih Kinezi ne obolijevaju od osteoporoze prehrana uz aktivnost pod opterećenjem i akupunktura.

Dr.Vesna Harni

Literatura: 1. Nowitzki-Grimm S, Grimm P. Osteoporose. Knochen erhalten durch richtige Ernährung. Praktische Ernährungstips für Osteoporose-Patienten. Opfermann Arzneimittel, 1998. 2. Fischer M. Kluthe R, Strobel C. Osteoporose und Ernährung. Informationen und Diätvorschläge für Patienten. Henning Verlin GmbH 1998. 3. Kiel D et al. Caffeine and the Risk of Hip Fracture: The Framingham Study. Am J Epidem 1990 (132): 675-84 ... ostale reference