| Zadnja izmjena: |
10.1.2006 |
Posljednjih dvadesetak godina brojni istraživači bave se medicinskim
fenomenom predmenstrualnog
sindroma - PMS. Jedni još uvijek istražuju uzroke, a drugi
nastoje pronaći brzu i učinkovitu pomoć za ublaživanje tegoba.
Istraživači koji su uspoređivali način prehrane žena koje
imaju predmenstrualne smetnje i onih koje ne znaju za PMS,
došli su do zanimljivih rezultata: žene s PMS-om uzimaju 62%
više rafiniranih ugljikohidrata, 275% više šećera, 79% više
mliječnih proizvoda, 78% više soli, a u tijelo unose 57% manje
željeza, 77% manje mangana, 52% manje cinka...
 |
Kada se zanemare promjene u ponašanju i subjektivni osjećaji,
osnovni problem PMS-a je disbalans ili neravnoteža hormona
jajnika s relativnom prevagom estrogena i manjkom progesterona
("estrogenska dominacija"). Uzrok ove neravnoteže
je nepravilna funkcija žutog tijela jajnika koja najčešće
nastaje uslijed povišene razine hormona stresa - prolaktina.
Emocionalni stres povećava razinu hormona ACTH, adrenalina
i prostaglandina F2alfa. Također se diskutira manjak serotonina
kao i dopamina, kao posljedica relativnog nedostatka vitamina
B6. Kao mogući uzroci navode se još jednolična prehrana, manjak
fizičke aktivnosti, psihički čimbenici i genetska dispozicija.
Ova hormonska neujednačenost ujedno je i putokaz za pružanje
pomoći. Dobro složen jelovnik koji pomaže tijelu da uspostavi
hormonsku ravnotežu značajno ublažava subjektivne tegobe.
Pravilnim odabirom namirnica slabi se estrogensko, a pojačava
progesteronsko djelovanje.
Prednost imaju mali obroci koji polagano ulaze u krv i ne
izazivaju pad šećera ispod poželjnih vrijednosti, niti lučenje
adrenalina koji osigurava prednost estrogena i otežava iskorištavanje
progesterona. Borba protiv hipoglikemije vodi se na
dva područja: jedno područje je izbor namirnica, a drugo broj
i raspored obroka. Kada je u pitanju izbor namirnica, prije
svega se misli na odabir ugljikohidrata s niskim glikemičkim
indeksom. Glikemički indeks (GI) pokazuje kakav je trenutačni
učinak namirnica na razinu glukoze u krvi, a nizak GI označava
namirnice koje osiguravaju polagani dovod glukoze u krv. Vrijednost
glikemičkog indeksa obroka mijenja se ovisno o načinu pripreme
namirnica, kao i istovremenom uzimanju masti ili biljnih vlakana.
Prednost biljnih vlakana je što usporavaju pražnjenje želuca,
te na taj način usporavaju i apsorpciju glukoze iz crijeva.
Osim toga, biljna vlakna smanjuju crijevnu reapsorpciju
estrogena (enterohepatička recirkulacija estrogena)
i na taj način doprinose ponovnom uspostavljanju hormonske
ravnoteže. Pri tome, sve namirnica bogate vlaknima nemaju
jednak učinak. Otuda, u odabiru namirnica kod PMS-a prednost
imaju mahunarke, bijeli grah, pšenične klice, ražev kruh i
zobene pahuljice, koji se osim toga i sporo razgrađuju (imaju
nizak glikemički indeks).
Rafinirane namirnice s visokim glikemičkim indeksom
kao što su keksi, kolači i drugi slatkiši,
bijeli šećer, kruh i peciva od bijelog brašna potrebno
je potpuno izbaciti iz jelovnika, jer se radi o namirnicama
koje podržavaju i podstiču hormonske poremećaje na svim razinama.
Ove namirnice izazivaju brzo lučenje inzulina, zbog čega nakon
kratkog vremenskog perioda razina glukoze u krvi pada ispod
normalnih vrijednosti. Hipoglikemija izaziva lučenje adrenalina
koji otežava iskorištavanje progesterona i osigurava nadmoć
estrogena. Glad za slatkišima, osobito čokoladom, karakteristična
je pojava za mnoge žene s PMS-om. Radi se o hipoglikemičkim
krizama, koje se mogu spriječiti pravilnim odabirom ugljikohidrata
i većim brojem manjih obroka.
Drugi mogući razlog "estrogenske dominacije"
je manjak vitamina B6 i B12 koji su neophodni u metabolizmu,
prije svega razgradnji estrogena. Smanjen unos ovih vitamina
ili pojačana potrošnja kod snažnijih psihičkih ili fizičkih
napora i stresa također se ubraja u razloge koji mogu izazvati
prevagu estrogena. Nedovoljna razgradnja estrogena može biti
i posljedica nedostatka vitamina C, E i selena, koji zajedno
s vitaminima B skupine sudjeluju u razgradnji estrogena u
jetri. Neugodne predmenstrualne tegobe najbolje suzbijaju
namirnice s obiljem vitamina C; E i B6.
|
Namirnica
(100 g)
|
Vitamin C
(mg)
|
Vitamin E
(mg)
|
Vitamin B6
(mg)
|
|
paprika
|
81
|
0,55
|
0,21
|
|
kupus
|
105
|
1,7
|
0,25
|
|
špinat
|
50
|
0
|
0,15
|
|
krumpir
|
11
|
0,06
|
0,26
|
|
grašak
|
40
|
0,13
|
0,17
|
|
jagode
|
64
|
0,12
|
0,06
|
|
kivi
|
71
|
0
|
0
|
|
integralni kruh
|
0
|
0
|
0,36
|
|
kravlji sir (svježi)
|
0
|
0,7
|
0,06
|
|
rajčica
|
20
|
0,34
|
0,1
|
Od velike koristi može biti prestanak trošenja
mliječnih proizvoda, osobito sladoleda, svježeg sira i jogurta.
Točan razlog štetnog djelovanja mliječnih proizvoda na nastanak
PMS, menstrualnih grčeva, mastopatije, endometrioze i mioma
("estrogen-ovisnih" bolesti i tumora) nije
poznat. Pretpostavlja se kako uporaba hormona rasta za goveda,
antibiotika ili pesticida u prehrani krava može interferirati
s metabolizmom ženskih spolnih hormona u crijevima (utjecaj
na crijevnu floru i upliv u enterohepatičku recirkulaciju
estrogena). U prilog ovoj pretpostavci ide i zapažanje kako
organski proizvedeno mlijeko ne djeluje štetno na tkivo maternice
ili grudi. Idealna zamjena za mlijeko i mliječne proizvode
su sojino mlijeko i sojini proizvodi. Soja sadrži obilje biljnih
vlakana i fitoestrogena, osobito dva izoflavona, genistein
i daidzein, a osim toga dobar je izvor minerala: kalcija,
željeza, magnezija i fosfora, te vitamina B skupine.
Svoje mjesto u jelovniku trebaju naći i masti,
odnosno ulja koja služe kao izvori esencijalnih masnih
kiselina, koje su sastavni dio staničnih membrana, kao
i membrana staničnih organela. To se osobito odnosi na omega
3 masne kiseline, koje su jedinstveni sastojak ribe i ribljeg
ulja, a njihovi tipični predstavnici su EPA (eikosapentaenoična
kiselina) i DHA (dokosaheksaenoična kiselina). Njihova najznačajnija
svojstva su sniženje razine LDL kolesterola i triglicerida,
održavanje zdravlja kože, kose i noktiju, jačanje obrambenog
sustava, ublažavanje depresije, sniženje krvnog tlaka, povoljan
efekat na reumatoidni artritis itd. Omega 3 masne kiseline
su polazna osnova za proizvodnju nekih prostaglandina koji
ublažavaju smetnje PMS-a. Preporučena dnevna doza je 1.000
mg EPA i 720 mg DPA uz 1,5 mg vitamina E. Ukoliko riblje ulje
nije prihvatljivo ili dostupno preporučuje se koristiti sjemenke
lana dva do četiri puta tjedno po 500 mg.
Kada je u pitanju uzimanje mesa i jaja, ovdje
potrošnju treba svakako ograničiti (najviše 2 obroka/tjedan)
ili potpuno prestati koristiti meso i jaja. Crveno meso i
žumanjak jajeta bogati su izvor arahidonske kiseline, koja
je polazna tvar u nastanku prostaglandina F2alfa, koji podstiču
nastanak simptoma kod PMS-a. Osim toga crveno meso može biti
izvor zasićenih masnih kiselina koje djeluju na isti način.
Izbjegavati treba i izvore tzv.
transmasnih kiselina ili hidrogeniziranog biljnog ulja kao
što su margarin i biljna mast, koji također djeluju stimulacijski
na proizvodnju prostaglandina F2alfa.
| Dr.Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1. Penland JG, Hunt J. Diet Related to Menstrual
Symptoms/Nutritional Status and Menstrual-Related Symptomatology.
FASEB Journal 1993; 7: A379
2. Stewart A et al. Effect of a Nutritional Programme
on Premenstrual Syndrome: A Retrospective Analysis.
Complementary Med Research 1991; 5 (1): 8-11
3. Abraham GE. Nutritional Factors in the Etiology
of the Premenstrual Tension Syndromes. J Reprod Med;
1983; 28: 446-464
|
|