| Zadnja izmjena: |
10.1.2006 |
Predmet mnogih znanstvenih istraživanja unatrag tridesetak
godina je povezanost prehrane i nastanka različitih bolesti
i tumora. Ova istraživanja potaknuta su prije svega zemljopisnim
razlikama u obolijevanju od različitih tumora i drugih bolesti.
Uočena je ogromna razlika u nastupanju bolesti između industrijski
razvijenih dijelova svijeta i područja nenarušene prirode.
Rezultati ovih istraživanja ni u kojem slučaju ne isključuju
biološke i genetske čimbenike, odnosno obiteljsko naslijeđe,
ali u posebne čimbenike rizika svrstavaju pušenje,
atmosferska onečišćenja i nezdravu
prehranu.
Posljedice "zapadnjačkog" načina prehrane
- pretjeranog unosa prerađenih i rafiniranih namirnica,
te previše masnih tvari su povećanje broja oboljelih od tumora,
osobito kad je riječ o raku dojke, raku debelog crijeva i
raku prostate, kao i veća učestalost bolesti poput pretilosti,
ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa i osteoporoze.
 |
Prekomjerna tjelesna težina igra ogromnu ulogu i u
nastanku "estrogen-ovisnih" oboljenja u žena,
obzirom da masno tkivo sa svojim aromatazama - enzimima
koji u kemijskim reakcijama aromatizacije dovode do nastanka
viška kako estrogena tako i androgena, igra ulogu dodatnog
endokrinog organa. Tipična "estrogen-ovisna"
oboljenja u žena su PMS,
endometrioza,
miom, hiperplazija
endometrija, rak
sluznice maternice i rak
dojke. U nastanku ovih oboljenja najvažniju ulogu igra
relativni ili apsolutni višak estrogena ("estrogenska
dominacija") u odnosu na druge spolne hormone, a
prije svega progesteron. Otuda bi tjelesnu težinu trebalo
održavati u granicama normalnog (BMI < 25) neovisno o godinama
života.
Proučavajući namirnice koje prevladavaju u područjima s malom
učestalosti pojave tumora, znanstvenici sve više skreću pozornost
na sastojke hrane koji ostvaruju zaštitni učinak u odnosu
na nastanak različitih bolesti. Danas se dva načina prehrane
smatraju najboljom zaštitom od zloćudnih bolesti. To su mediteranska
kuhinja i dalekoistočna kuhinja. Učinak prehrane na
smanjenje rizika za tumore ovisi o sadržaju antioksidansa
koji štite stanice od učinka slobodnih radikala, kao i o sadržaju
biljnih vlakana koja potiču probavu i odstranjivanje otpadnih
tvari iz tijela.
|
|
Osnovna
pravila zdrave prehrane |
| |
Smanjiti količinu i kalorijsku vrijednost
obroka.
|
Povećati broj obroka, odnosno jesti manje, ali češće.
Svaki dan jesti što raznovrsniju hranu.
|
|
|
|
| |
Crveno meso zamijeniti ribom i mesom peradi.
|
Smanjiti ukupnu količinu mesa i mesnih prerađevina na
jelovniku. Uzimati što manje soli i slanih namirnica.
|
|
|
|
| |
U svako doba godine jesti mnogo voća i povrća, a
svakodnevno nastojati pojesti i malo orašastih plodova.
|
Voće, povrće i žitarice trebaju biti glavne namirnice
u prehrani.
Ne zaboravite piti mnogo negazirane tekućine.
|
|
|
|
| |
Izbaciti životinjske masnoće, a hranu pripremati
isključivo na maslinovom ulju.
|
|
|
|
|
|
|
Namirnice
koje treba izbjegavati |
| |
crveno meso, salame, kobasice, paštete i jaja:
|
sadrže masnoće koje povećavaju količinu estrogena u
krvi, smatra se da estrogeni potiču nastanak nekih ("estrogen-ovisnih")
tumora
|
|
|
|
| |
tjesteninu od bijelog brašna i ljuštenu, glaziranu
("bijelu") rižu:
|
za razliku od cjelovitih namirnica, ne osiguravaju vlakna
koja su potrebna za odstranjenje štetnih tvari iz organizma
|
|
|
|
| |
bijeli kruh i slatkiše:
|
šećeri i bijelo brašno, koji se odmah apsorbiraju iz
crijeva, izazivaju nagli porast koncentracije šećera
u krvi i debljaju
|
|
|
|
| |
alkohol i slatka pića:
|
debljaju
|
|
|
|
Pravilna prehrana jača obrambeni sustav, pa postajemo
jači i otporniji na bolesti. Mentalno bolje funkcioniramo
i emocionalno smo zadovoljniji. Smanjuje se rizik od kroničnih
zdravstvenih problema, rizik obolijevanja od "estrogen-ovisnih"
bolesti te karcinoma. Hraniti se pravilno znači zadovoljiti
sve potrebe našeg organizma za energijom i tvarima koje su
nužne za održavanje vitalnosti.
| Dr.Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1. Jacob RA, Burri BJ. Oxidative damage and defense.
Am J Clin Nutr 1996; 63: 985S-990S
2. Hennekens CH. Micronutrients and cancer prevention.
N Engl J Med 1986; 315: 1288-1289
3. Null G. Enciklopedija za
žene. Prirodnim liječenjem do zdravlja. Barka Zagreb,
1999.
|
|