Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su kemijski spojevi velike reaktivnosti usljed prisustva "nesparenih" elektrona u vanjskoj elektronskoj ljusci. Nastaju svakodnevno u organizmu kao proizvodi razlaganja kisika u procesu oksidacije hrane u stanicama, odnosno stvaranja energije neophodne za život. Vrlo rado se vežu s tvarima s kojima dolaze u kontakt u kemijskoj reakciji, poznatoj pod nazivom oksidacija. Vezivanjem slobodnih radikala na lipide, ugljikohidrate, bjelančevine i genetski materijal nastaju nove lančane reakcije i oštećenja. Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena.

Antioksidansi mogu biti enzimatske i neenzimatske prirode. Organizam može vlastitim obrambenim snagama (prirodnim antioksidansima) savladati određenu količinu slobodnih radikala. Kapacitet stvaranja antioksidansa je uvjetovan ne samo genetski i spolom, već i životnom dobi, te navikama, osobito navikama u prehrani. Mnoge fitokemikalije ili fitonutrienti - tvari iz voća, povrća i žitarica koje blagotvorno djeluju na zdravlje, neutraliziraju slobodne radikale. Fitokemikalije čine zapravo obrambeni sustav biljaka i vrlo su moćni antioksidansi koji djelotvorno štite od mnogih bolesti, kao što su srčana oboljenja, dijabetes, povišeni krvni tlak, osteoporoza, plućne bolesti i rak.

Kako djeluju antioksidansi?

• usporavaju starenje
• snižavaju razinu kolesterola
• smanjuju rizik od ateroskleroze
• štite od srčanog i moždanog udara
• smanjuju rizik nastanka raka
• pomažu suzbijanju rasta tumora
• pomažu detoksikaciju kancerogenih tvari
• usporavaju napredovanje Alzheimerove bolesti
• štite oči od procesa odumiranja makule
• pomažu u obrani od štetnih posljedica duhanskog dima
• pružaju zaštitu od kroničnih plućnih bolesti kao što su astma, bronhitis i emfizem
• pružaju zaštitu od ekoloških zagađivača.

U prirodne antioksidanse ubrajamo karotenoide od kojih su najpoznatiji beta karoten, likopen i lutein, flavonoide i izoflavone, vitamine A, C i E, minerale selen i cink, koenzim Q, povrće iz roda krstašica i allium (češnjak), borovnicu, ginko biloba, glutation, liponsku kiselinu, melatonin i superoksid dizmutazu. Otuda ne čudi i zvanična preporuka američke organizacije FDA (Food and Drug Administration), prema kojoj bi hranom trebalo unositi četiri važna antioksidansa. To su vitamin C, beta karoten (prekursor vitamina A), vitamin E te selen.

Karotenoidi

Karotenoidi su pigmenti topivi u mastima, a koji se nalaze u narančastom, žutom, crvenom i zelenom voću i povrću. Snažnim antioksidativnim i antikancerogenim svojstvima štite od posljedica stalne izloženosti ultraljubičastom sunčevim zracima i drugim kancerogenim tvarima. Danas poznajemo oko 600 karotenoida, a u voću i povrću ih ima oko pedesetak. Najpoznatiji karotenoidi su beta karoten, likopen i lutein. Beta karotenom obiluje voće i povrće jarkih boja, npr. marelice, dinja, brokula, mrkva, mango, bundeva, breskva i špinat. Igra važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka, jača obrambeni sustav, smanjuje rizik od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara, te štiti od stvaranja mrene. Organizam ga prema svojimi potrebama pretvara u vitamin A, a prednost nad vitaminom A je u tome što nema štetnog djelovanja niti kada se uzima u većim količinama. Prehrana s mnogo luteina (zeleno lisnato povrće, špinat, brokula, kukuruz) povoljno djeluje na krvožilni sustav i štiti od malignih oboljenja, te štiti očnu leću od mrene. Likopen je odgovoran za crvenu boju rajčice, a nekoliko puta je jači antioksidans od beta karotena. Novija istraživanja pokazuju da ima zaštitnu ulogu u nastanku raka prostate, kao i raka debelog crijeva.

Vitamin A
Iako je noćno sljepilo najpoznatiji simptom nedostatka vitamina A, mnogobrojne su funkcije povezane s količinom ovog vitamina u našem tijelu. Kao jedan od najvažnijih antioksidansa nezamjenjiv je u borbi protiv srčanih bolesti i drugih degenerativnih stanja. Jača otpornost na infekcije dišnih putova, pomaže pravilnom radu obrambenog sustava, te skraćuje trajanje bolesti. Pomaže rastu, čvrstini kostiju, zdravlju kože, kose, zubi i zubnog mesa. Pospješuje povlačenje staračkih pjega. Pri vanjskoj primjeni pospješuje liječenje akni, ublažava bore, prišteve i otvorene čireve. Najpoznatiji prirodni izvori vitamina A su riblje ulje, jetra, mrkva, tamnozeleno i žuto povrće, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, margarin i žuto voće.

Vitamin E
Vitamin E je vrlo djelotvoran antioksidans, koji sprječava oksidaciju masti, vitamina A, selena, sumpornih kiselina i nekih oblika vitamina C. Sastoji se od tokoferola, kojih ima osam vrsta - alfa, beta, gama, delta, epsilon, zeta, eta i teta, a najučinkovitiji je alfa tokoferol. Sprječava oksidaciju LDL - "lošeg" kolesterola i na taj način onemogućuje pojavu ateroskleroze. Smanjuje rizik nastanka srčanog udara, te snižava krvni tlak usljed diuretskog djelovanja. Smanjuje umor, usporava starenje stanica, ubrzava zacjeljivanje opeklina, sprječava nastanak debelih ožiljaka, pomaže kod istegnuća mišića. Sprječava nastanak krvnih ugrušaka. Sudjeluje u sprječavanju nastanka različitih oblika raka. Smanjuje rizik od spontanog pobačaja, kao i nastanka Alzheimerove bolesti. Nalazi se u većim količinama u pšeničnim klicama, sojinom zrnu, biljnim uljima, oraščićima, šparogama, lisnatom povrću, špinatu, cjelovitim žitaricama i žumanjcu jajeta.

Vitamin C

Premda je većina životinja u stanju sintetizirati vitamin C, čovjek se mora oslanjati na izvore ovog vitamina u hrani. Vitamin C igra glavnu ulogu u stvaranju kolagena, koji je važan za rast i obnavljanje stanica tjelesnih tkiva, zubnog mesa, krvnih žila, kostiju i zuba. Ubrzava procese zacjeljivanja rana i opeklina, te zaustavlja krvarenje zubnog mesa. Pomaže sniziti kolesterol u krvi. Sudjeluje u sprječavanju mnogobrojnih virusnih i bakterijskih infekcija i općenito jača imunološki sustav. Smanjuje stvaranje krvnih ugrušaka u venama. Povećava apsorpciju neorganskog željeza. Bolest pomanjkanja vitamina C je skorbut. Najbolji prirodni izvori vitamina C su agrumi, bobičasto voće, šipak, zeleno i lisnato povrće, rajčice, dinja krumpiri i paprike.

Selen
Vitamin E i selen djeluju sinergistički, njihovim zajedničkim djelovanjem povećava se snaga i jednog i drugog. Selen je bitan za stvaranje glutation peroksidaze, glavnog antioksidansa tijela, koji se nalazi u svakoj stanici. Pomaže u smanjenju rizika od srčanih bolesti i srčanog udara. Sudjeluje u zaštiti od različitih vrsta raka. Pomaže održati mladenačku elastičnost tkiva. Ublažava valunge i nelagodu u menopauzi. Pomaže u liječenju i sprječavanju peruti. Povećava broj spermatozoida i povećava plodnost muškaraca. Najbolji prirodni izvori su plodovi mora, jetra, bubrezi, pšenične klice, mekinje, tuna, luk, rajčica, brokula, češnjak i smeđa riža.

Dr.Vesna Harni
	Literatura: 1. Jacob RA, Burri BJ. Oxidative damage and defense. Am J Clin Nutr 1996; 63: 985S-990S 2. Hennekens CH. Micronutrients and cancer prevention. N Engl J Med 1986; 315: 1288-1289 3. Gey KF. Prospects for the prevention of free radical disease, regarding cancer and cardiovascular disease. Br Med Bull 1993; 49: 679-699 ... ostale reference