|
Ugodna dnevna rutina
Pokušajte otići na spavanje, te slijedeće jutro ustati u isto
vrijeme. Idealno bi bilo otići u krevet već u 22.00 sata,
te ustati što bliže svitanju. Naš mozak, i osobito epifiza
vole sunčevo svjetlo, čak i kada je oblačno. Jutarnja izloženost
svjetlu normalizira produkciju i lučenje hormona epifize -
melatonina, "hormona sna" koji iduće večeri uzrokuje
pospanost. Što ste dulje izloženi stresu, vjerojatno ćete
imati više posljedica sa spavanjem, kako sa zaspivanjem, tako
i s buđenjem, te osjećajem umora nakon sna. Biološki sat se
ne može vratiti na normalu preko noći, prisjetite se samo
ljudi koji mijenjaju vremenske zone, i kojima katkad treba
i po desetak dana da bi se priviknuli na novu vremensku zonu.
Postupnim pomicanjem odlaska na spavanje u željenom smjeru,
u roku od dva do tri tjedna biste trebali postići željene
rezultate.
 |
Smanjite obaveze
Napetost i tjeskoba su često rezultat prevelikog broja obaveza,
bilo da se radi o prekovremenom radu, radu na više mjesta
ili nešto ugodnijim obavezama kao što su to "dobrovoljni"
tečajevi. Sve obaveze zasigurno ne možete odbaciti i odgoditi,
ali ukoliko se loše osjećate ili se razbolite, od vas nitko
neće imati koristi, niti ćete moći išta raditi. Razmislite
o svojim obavezama, i iz dnevnog rasporeda izbacite sve što
možete. Najveću štetu ćete trpjeti ako izgubite zdravlje,
stoga zamijenite veću štetu manjom štetom - gubitkom nekih
obaveza.
Izbjegavajte izvora stresa
Ukoliko je ikako moguće, izbjegavajte situacije i osobe koje
vam štete, s kojima ste u sukobu, u čijem društvu se loše
osjećate, koje vam "crpe energiju", ne pružaju ono
što od njih tražite i obrnuto. Loši međuljudski odnosi su
veliki izvor stresa. Nemojte se upuštati u žučne diskusije
i rasprave, polemike, dokazivanja i slično. Neka vam bude
važnije da se osjećate dobro, nego da budete u pravu. Osjećate
li da vas zamara previše društvenih aktivnosti, smanjite broj
izlazaka ili susreta. Budite nedostupni barem neko vrijeme
svakog dana. Ukoliko se u tom slučaju osjećate sebični, sjetite
se da drugima možete biti dobro društvo, tek onda kad se vi
osjećate dobro.
Odgodite veće promjene
Ukoliko se osjećate napeto, neko vrijeme nemojte planirati
niti izvoditi nikakve značajnije promjene u svom životu, osim
onih koje baš nikako ne možete izbjeći. Odgodite pruređenje
stana, promjenu posla, stupanje u brak, selidbu. Svaka promjena,
pa čak i ona nabolje, predstavlja stres za organizam.
Počnite s tjelovježbom
Nađite vremena i prostora za redovitu tjelovježbu.
Tjelovježba potiče lučenje tvari koje djeluju kao prirodni
antidepresivi i anksiolitici - noradrenalina, endorfina i
enkefalina. Pored toga redovito vježbanje snižava koncentraciju
estrogena, čime se sprječava nastanak i rast estrogen-ovisnih
tumora čiji su tipični primjeri miomi, endometrioza i rak
dojke.
Izbacite stimulanse i sedative
Stimulansi poput slatkiša, kofeina, nikotina i alkohola potiču
ovisnost, a kako bi se održala odgovarajuća razina energije,
trebamo ih sve više. U početku čak možda pomažu da se izgubi
koji kilogram na težini, a li kasnije djeluju poput šećera.
Podižu razinu glukoze i inzulina, te se višak glukoze pretvara
u masti. Jedini način kojim se možemo odbraniti od brzog i
stresnog načina života je poticanje vitalnosti i prirodne
energije. Dnevnu dozu šećera osigurajte iz voća, povrća, složenih
ugljikohidrata (integralna riža i tjestenina, žitarice, krumpir).
Složeni ugljikohidrati sadrže i triptofan, iz kojeg se u mozgu
sintetizira serotonin, pravi prirodni antidepresiv. Nemojte
unositi velike količine namirnica u jednom obroku, radije
jedite više manjih obroka dnevno. Odlučite se za pravilnu
prehranu, izbacite masnu, prženu
i općenito "brzu" hranu. Smanjite potrošnju sredstava
za smirenje i spavanje.
Naučite tehnike opuštanja
Neravnoteža između odmora i aktivnosti uključuje također naše
opažanje života. To u osnovi znači da je svakog trenutka budnog
stanja naša pažnja u polju aktivnosti. Naše iskustvo obuhvaća
osjetilno opažanje, mi mislimo, osjećamo i uspostavljamo odnose
s drugim ljudima. Uvijek smo aktivni. Ako tu aktivnost prenesemo
u polje tišine jako energiziramo duh i živčani sustav, što
ima izvanredno okrepljujući učinak. To postižemo meditacijom.
Maharishijeva Ayurveda ukazuje da bi to trebala biti transcendentalna
meditacija jer je znanstveno dokazano da baš ta tehnika
meditacije daje odlične rezultate u smislu poboljšanja zdravlja,
ublaživanja uznemirenosti i drugih stresom izazvanih stanja.
| Dr.Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1. Sapolsky R. Stress, the aging brain, and the
mechanisms of neuron death. Cambridge, Mass., MIT Press,
1992.
2. Chrousos G, Gold P. The concepts of stress and stress
system disorders: overwiev of physical and behavioral
homeostasis. JAMA 1992; 267 (9): 1244-1252.
3. Alexander C, Robinson P, Orme-Johnson D, Schneider
R, Walton K:The effects of Transcendental Meditation
compared to other methods of relaxation and meditation
in reducing risk factors, morbidity, and mortality.
Homeostasis 1993, 35 (4-5): 243-264.
|
|
