|
Folna kiselina je odgovorna za mnogobrojne funkcije u našem
organizmu. Veoma je značajna prilikom dijeljenja stanica,
a posebice u procesima diferenciranja i rasta stanica embrija
i fetusa. Folna kiselina ima zapaženu ulogu i u metabolizmu
živčanih stanica, a zajedno s vitaminom B12 nužna je u stvaranju
novih krvnih stanica.
Potrebe za folnom kiselinom u trudnoći su značajno povišene.
Razlozi za to jesu rast maternice, prirast volumena krvi,
rast i razvitak posteljice i djeteta. Dnevne potrebe za folnom
kiselinom u trudnoći se povećavaju gotovo 100% i obično nisu
zadovoljene samo unosom hrane. Obzirom da posljedice njenog
manjka značajno utječu na rast, funkciju razmnožavanja kao
i stvaranje krvnih stanica, trudnoća predstavlja kritičnu
fazu glede unosa dovoljnih količina folne kiseline. Manjak
folne kiseline se danas uvažava i kao rizični i jedan od glavnih
čimbenika u nastanku defekata neuralne cijevi kod embrija.
Pod "defektima neuralne cijevi" podrazumijeva
se grupa urođenih anomalija kada ne dolazi do potpunog zatvaranja
neuralne cijevi, a ovisno o veličini i lokalizaciji defekta
manifestiraju se posljedice s manje ili više teškim neurološkim
ispadima (anencephalus, spina bifida, meningomyelocela).
U nastanku ovih anomalija značajnu ulogu igraju hiperhomocistinemija,
diabetes mellitus, prekomjerna tjelesna težina, uzimanje antiepileptičkih
lijekova (valproična kiselina i karbamazepan) i povišena tjelesna
temperatura majke tijekom 1. trimestra trudnoće.
Hiperhomocistinemija označuje stanje kada dolazi do
nagomilavanja aminokiseline homocisteina u organizmu. Osim
za povećani rizik defekata neuralne cijevi, višak ove aminokiseline
se okrivljuje i za nastanak ateroskleroze, tromboembolije
i ponavljanih spontanih pobačaja. Hiperhomocistinemija nastaje
zbog genetičkog defekta enzima MTHFR (metilentetrahidrofolatreduktaza),
koji je prisutan kod oko 5% ljudi. Upravo je folna kiselina
u stanju "popraviti" ovu grešku i normalizirati
razinu homocisteina i metionina koji se stvara iz homocisteina.
Uzimanjem folne kiseline moguće je spriječiti nastanak defekata
neuralne cijevi za 70%, a reducira se i rizik nastanka spontanog
pobačaja. Iz ovih razloga preporučuje se dodatak folne kiseline
ishrani u trudnoći. Preparati folne kiseline se dobro podnose
i nemaju neželjenih djelovanja.
Ginekolozi i pedijatri stoga preporučuju svim ženama uzimanje
folne kiseline u dozi od 400 ľg dnevno najmanje četiri tjedna
prije planirane trudnoće, i nastavak najmanje do kraja prvog
trimestra trudnoće. Ukoliko je u obitelji već rođeno dijete
s neuralnim defektom preporučena doza je 5 mg/dan, a ova doza
smanjuje rizik defekata neuralne cijevi za 85%.
| Dr. Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1. Canadian Pediatric Society. Periconceptional
use of folic acid for reduction of the risk of neural
tube defects. Paediatrics&Child Health 1997; 2 (2):152-154
2. Peitrzik K, Bung P. Vitamine in der Schwangerschaft
unter besondere Berücksichtigung der Folsäure in der
Frührgravidität. Frauenklinik Universität Bonn, 1995.
3. Georg L, Mills JL, Johansson ALV, Nordmark et
al. Plasma Folate levels and Risk of spontaneous
Abortion. JAMA 2002; 288: 1867-1873.
|
|
