|
Vegetarijanska prehrana postaje sve popularnija i prihvaćenija
iz najrazličitijih pobuda. Vegetarijansku kuhinju odabiremo
iz religijskih, etičkih ili zdravstvenih razloga. Znanstvena
istraživanja pokazuju kako je vegetarijanska populacija zdravija
i dugovječnija prije svega zbog niskog unosa zasićenih masti
i kolesterola, čime ovaj način prehrane djeluje preventivno
na bolesti srca i krvnih žila. Smanjeni unos bjelančevina
i pretežito alkalna hrana koče nastanak tumora probavnog sustava
i rasterećuje bubrege. Pravilno isplanirana i uravnotežena
vegetarijanska prehrana nije prepreka niti željenoj trudnoći.
 |
Bjelančevine
Trudna žena bi trebala težiti dnevnom unosu 60 do 75 g bjelančevina
svaki dan. Moguće je da 100 grama, količina koja se često
savjetuje u trudnoćama visokog rizika može biti bolji cilj,
jer pojačani unos bjelančevina može pomoći u zaštiti trudnoće
od nastajanja visokog rizika. Lakto-ovo-vegetarijanke, koje
osim žitarica, povrća i voća jedu jaja i mliječne proizvode,
uzimanjem dovoljnih količina ovih namirnica osiguravaju primjereni
unos bjelančevina i u trudnoći. Vegetarijanke koje ne jedu
jaja i/ili mliječne proizvode moraju biti posebno pažljive
kako bi dobile dovoljne količine bjelančevina, najčešće iz
mahunarki: soje i graha. Neke zamjene za meso su dobri izvori
bjelančevina, dok druge imaju malo bjelančevina i puno masti
i kalorija, zbog čega je pri kupovini ovih namirnica nužno
pogledati i dobro proučiti sastojke ovih proizvoda.
Kalcij
Prirodni izvor kalcija su mlijeko, jogurt, sir, neke alge,
zob, brokula, bademi, špinat, soja, orasi i suhe šljive. Razina
dnevnog unosa kalcija, dovoljna za zadovoljenje potreba gotovo
svih zdravih pojedinaca (97 - 98%) - dnevna preporučena
doza (Recommended Dietary Allowances - RDA) iznosi
800 mg, a u trudnoći i za vrijeme dojenja 1.200 mg. Estrogeni
hormoni, čija koncentracija tijekom trudnoće višestruko raste,
povisuju apsorpciju kalcija, kao i istodobna primjena vitamina
D i vitamina A. Apsorpciju kalcija smanjuje istodobna primjena
željeza.
Dovoljan unos kalcija neće predstavljati problem vegetarijankama
koje jedu mliječne proizvode. Adekvatna dnevna količina kalcija
može međutim, biti problem za trudnice vegetarijanke koje
ne jedu mliječne proizvode. Mnogi proizvodi od soje obogaćeni
su kalcijem, pri čemu treba biti oprezan kod odabira obogaćenog
sojinog mlijeka koje često sadrži i različite količine nepotrebnih
šećera (kukuruzni sirup, med, šećer). Da bi se tofu
(sojin sir) mogao ubrojiti u namirnice bogate kalcijem,
mora se usiriti s kalcijem. U suprotnom, sadržaj kalcija će
biti veoma nizak. Dobar nemliječni izvor kalcija je i sok
od naranče obogaćen kalcijem. Radi svake sigurnosti, ipak
se trudnicama koje ne unose jaja i mliječne proizvode preporuča
dodatni unos kalcija. Tablete kalcija treba uzimati jedan
do dva sata poslije jela kako bi se izbjegla mogućnost smanjenja
apsorpcije zbog nekih sastojaka hrane (fitati, vlakna,
oksalati, masnoće) ili povećanog unosa kod pušenja, uzimanja
alkohola i kave (više od 8 šalica dnevno). Dugotrajna uporaba
pripravaka kalcija, uz povećano uzimanje mliječnih proizvoda
može uzrokovati mliječno-alkalni sindrom.
Željezo
Uravnoteženom prehranom unosi se dnevno 10 - 30 mg željeza.
Prirodni izvor željeza su: jetrica (goveđa, pileća, teleća),
tuna, oštrige, soja, bundeva, zob, grašak, kvasac, smokva.
Željezo se iz hrane životinjskog podrijetla gdje dolazi vezano
na proteine apsorbira razmjerno dobro (20%), a iz hrane biljnog
podrijetla gdje dolazi kao sol anorganskih kiselina znatno
manje (10%). Preporučena dnevna količina za zdravu odraslu
ženu (RDA) iznosi 15 mg, a tijekom života postoje razdoblja
povećanih potreba za željezom. Jedno od takvih razdoblja povećanih
potreba za željezom je i trudnoća. Preporučene dnevne količine
željeza za trudnice i dojilje iznosi 30 mg.
Manjak željeza se jednako često javlja kako kod trudnica
na vegetarijanskoj, tako i na nevegetarijanskoj kuhinji. Iako
željeza ima u mesu u većem postotku negu u drugoj hrani, dobri
nemesni izvori željeza su osim navedenih namirnica i žitarice,
tamnozeleno povrće, grah, kuhana leća, lješnjaci i orasi.
Željezo može stupiti u interakciju s mnogim lijekovima, ali
i s određenom hranom, te sastojcima hrane. Mlijeko, jaja,
kava, crni čaj, fitinska kiselina, celulozna vlakna smanjuju
apsorpciju željeza, dok ju alkohol znatno povisuje, što može
uzrokovati i toksičnost. Radi bolje apsorpcije željeza dobro
je koristiti sok od limuna ili neke druge namirnice bogate
vitaminom C u začinske svrhe.
Vitamin B12
Prirodni izvori vitamina B12 su riba, plodovi mora, žutanjak,
mlijeko i fermentirani sirevi. Meso je siromašan izvor vitamina
B12, ali su parenhimatozni organi (srce i bubrezi)
bogat izvor vitamina B12. Nije nađen u povrću, ali bakterije
nađene na povrću mogu za vegetarijance biti izvor vitamina
B12. Preporučene dnevne količine (RDA) za zdravu odraslu osobu
su 2,4µg dnevno. Velike i kontinuirane doze folne kiseline
mogu smanjiti koncentraciju vitamina B12 u krvi. Također,
vitamin C može smanjiti stvarnu količinu vitamina B12 u krvi.
Do ove pojave dolazi kad se unutar jednog sata, konzumiraju
velike doze vitamina C zajedno s peroralnim vitaminom B12.
Kako se vitamin B12 prije svega nalazi u životinjskim
namirnicama, otuda je najčešći manjak koji se uopće javlja
kod ljudi na vegetarijanskoj prehrani manjak upravo ovog vitamina.
Iz istog razloga, vitaminska nadopuna kod vegetarijanki u
trudnoći bi osim folne kiseline trebala obuhvaćati i vitamin
B12.
Vitamin D
Dnevna preporučena količina (RDA) vitamina D potrebne za održavanje
normalnog zdravlja iznosi 200 - 400 jedinica (5 - 10 µg).
Jedna internacionalna jedinica (1 IU) ekvivalentna je specifičnoj
biološkoj aktivnosti od 25 ng vitamina D3 (1 mg odgovara 40.000
IU). Vitamin D se prirodno javlja samo u ribljim uljima, te
se stvara u našoj koži prilikom izlaganja sunčevim zrakama.
Iz istog razloga se u većini zemalja mlijeko obogaćuje s oko
400 IU vitamina D/l. Otuda se trudnicama na strogoj vegetarijanskoj
prehrani savjetuje osigurati dovoljan unos i vitamina D tijekom
trudnoće. Kako prekomjerne količine vitamina D mogu imati
štetno djelovanje, svakako je potrebno pripaziti koja količina
se unosi. Kod unošenja vitamina D u prevelikim dozama opisani
su čak i smrtni slučajevi uslijed hipervitaminoze D.
Toksičnost uzrokovana vitaminom D može se javiti i kod fetusa,
a može je uzrokovati ili pretjerani majčin unos vitamina D
ili iznimno visoka osjetljivost fetusa na ovaj vitamin.
Mnoge žene tijekom trudnoće preispituju svoj životni
stil pokušavajući ga učiniti što zdravijim. Nema određenog
razloga zbog kojeg biste trebali početi jesti meso u trudnoći
ili zbog čega biste trebali postati vegetarijanka u trudnoći.
Najbitnije je dobro isplanirati prehranu kako bi ona ostala
uravnotežena i zadovoljena svim nužnim namirnicama. Vegetarijanstvo
ne smije biti izgovor za rigoroznu dijetu u kojoj nedostaju
osnovne namirnice. Vašu pozornost usmjerite na uravnoteženu
prehranu i ne možete pogriješiti.
| Dr. Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1.Bergmann EL. Huch R; Bergmann K, Dudenhaus JW:
Ernährungsprävention während der Schwangerschaft.
Deutsches Ärzteblatt 1997; 94: C1812-C1816
2. Holzmann K. Gesund in der Schwangerschaft.
2 Auflage, Wort&Bild Verlag, Baiersbrunn, 1998.
3. Loewenthal L, Freitag G. Vitamin-Zufuhr in
der Schwangerschaft. gyn 1998; 3:24-26
|
|
