|
EPH gestoza označuje kompleksan sindrom koji se javlja
u trudnoći, a čiji su glavni simptomi nakupljanje tekućine
(edemi), pojava bjelančevina u urinu (proteinurija)
i povišeni krvni tlak (hipertenzija), a u najtežim
slučajevima konvulzije i koma. Sam pojam gestoza je
opći naziv za bolesti svojstvene trudnoći (gestaciji)
- patološka zbivanja u organizmu trudne žene. U ovom izvornom
značenju razlikuju se dva oblika gestoza: rane i kasne gestoze.
Rane gestoze javljaju se u ranoj trudnoći, obično tijekom
prvog trimestra i obuhvaćaju prekomjerno lučenje sline i prekomjerno
povraćanje u trudnoći, a u kasne gestoze se ubrajaju EPH gestoza
i eklampsija.
 |
Prekomjerno lučenje žlijezda slinovnica u trudnoći (ptyalismus)
je uobičajeni i neugodni simptom rane trudnoće. Češće se javlja
kod žena koje imaju mučnine i vjerojatno pojačava osjećaj
gađenja u trudnoći. Ukoliko se radi o velikim količinama (više
od 1 l/dan) može nastati ulcerozni stomatitis ili doći do
dehidracije. Nema pouzdanog lijeka, a kod ekstremnih slučajeva
primjenjuju se vrlo oprezno trankilajzeri, sedativi, antihistaminici
i atropin. Jutarnje mučnine
i povraćanje (emesis), iako gotovo sinonim za ranu
trudnoću, javljaju se u svega 1/3 - 1/2 trudnica. Nije sasvim
sigurno, ali se smatra da je visoka razina hormona hCG tijekom
prvih 12 tjedana trudnoće odgovorna za mučninu, gađenje i
povraćanje u ovom razdoblju trudnoće. Padom razine hCG nakon
16. tjedna trudnoće kod većine trudnica prestaju tegobe ovog
tipa.
Osim hormonskih čimbenika, značajnu ulogu u nastanku ovih
tegoba igraju psihološki i emotivni čimbenici. Kod lakših
oblika povraćanja trudnica povraća dva do pet puta na dan,
obično poslije jela, pri čemu se tjelesna težina ne mijenja,
a vitalne funkcije su nepromijenjene. Umjereno teško povraćanje
podrazumijeva povraćanje pet do deset puta na dan, pri čemu
dolazi do pada tjelesne težine, porasta pulsa, smanjenja izlučivanja
tekućine i promjena u sastavu elektrolita krvi. Teški oblici
povraćanja (hyperemesis) s povraćanjem 10 - 20 puta
na dan praćeni su teškom dehidracijom, anurijom, i u najtežim
slučajevima mogu dovesti do javljanja halucinacija, delirija,
žutice, kome i smrti. U ovakovim slučajevima nužna je hospitalizacija
trudnice s nadoknadom tekućine, elektrolita i vitamina,
uz sedaciju i kortikosteroidnu terapiju. Vrlo rijetko
dolazi do takovog oštećenja funkcija jetre i bubrega da je
nužno prekinuti trudnoću kako bi se trudnica održala na životu.
Kasne ili pozne gestoze javljaju se iznimno prije 24.
tjedna trudnoće i nakon 48 sati od poroda, a učestalost se
kreće između 3 - 10% trudnoća. Klasična definicija simptoma
obuhvaća pojavu edema (E) što označuje nakupljanje
tekućine u tkivima, proteinuriju (P) s > 0,3 g/l
bjelančevina u urinu/24 sata i hipertenziju (H) pri
čemu je sistolični tlak >/= 140 mm Hg i dijastolični tlak
>/= 90 mm Hg. Početna slova ovih simptoma tvore kraticu
EPH, pa otuda i naziva EPH bolest svojstvena trudnoći ili
EPH gestoza. Mnogobrojne su podjele EPH gestoza: prema
simptomima, prema patogenezi, prema pratećim bolestima, prema
težini simptoma.
Danas se ipak najčešće rabi podjela američkog komiteta
za zaštitu majki prema kojoj razlikujemo akutnu toksemiju
trudnoće, kroničnu hipertenziju i neklasificirana stanja i
bolesti. Akutna toksemija trudnoće obuhvaća dva stanja: preeklampsiju
i eklampsiju. Preeklampsija je definirana povišenim krvnim
tlakom (PIH - pregnancy induced hypertonia) i proteinurijom
u trudnoći, a eklampsija prije svega pojavom konvulzija u
trudnoći. Pri tome se eklampsija najčešće nadovezuje na preeklampsiju
iako je moguća pojava konvulzija i bez znakova preeklampije
(eclampsia sine eclampsia).
Na koji način trudnoća dovodi do pojave visokog tlaka ili
oštećenja bubrega i izlučivanja bjelančevina u urinu nije
još uvijek konačno razjašnjeno. I ovdje postoje mnogobrojne
teorije od kojih je najprihvatljivija teorija o nedostatnoj
funkciji trofoblasta i nedovoljno učinkovitoj eroziji spiralnih
arterija maternice. U nekih trudnica izostaje ova funkcijska
denervacija spiralnih arterija zbog čega one ostaju deblje,
povišenog tonusa i užeg lumena. Ovdje se najverojatnije radi
o manjkavoj produkciji prostaciklina PGI2 (pri čemu moguću
ulogu igra i genetska pogreška u kodiranju trofoblastne produkcije
PGI2 i TXA2).
Drugi mehanizmi koji se raspravljaju su supresija
stvaranja prostaglandina uslijed lokalnog djelovanja kateholamina
i progesterona, odnosno oštećenje endotelnih stanica putem
nekog serumskog čimbenika (lipidni peroksidi - malonaldehid).
U svakom slučaju ova početna neravnoteža u stvaranju prostaciklina
PGI2 i tromboksana TXA2 odgovorna je za niz kaskadnih reakcija
koje dovode do oštećenja bubrežnih funkcija i proteinurije,
odnosno povišenog krvnog tlaka i smanjenja protoka krvi kroz
maternicu i posteljicu. Kao posljedica ovih promjena javlja
se zastoj rasta djeteta, kao i veća učestalost mrtvorođenih
beba ili nedonoščadi. Krajnji i najteži stadij EPH gestoze
je eklampsija koja se odlikuje iznenadnim gubitkom svijesti
i pojavom konvulzija, nakon čega nastupa kraće ili duže komatozno
stanje.
Dijagnostika i praćenje trudnoće, kao i tijek poroda u ovim
slučajevima su iznimno komplicirani. EPH gestoza je upravo
razlog zašto se kod svakog pregleda trudnice u okviru antenatalne
skrbi mjeri tjelesna težina, krvni tlak i pregleda urina na
sadržaj bjelančevina. Najmanja sumnja na neki od znakova EPH
gestoze zahtijeva niz laboratorijskih testova, kao i intenzivno
ultrazvučno i kardiotokografsko (CTG) praćenje. Niti kod jedne
druge bolesti u trudnoći obojeni Doppler
nema takovu važnu ulogu kao što je to kod EPH gestoze. Mjerenje
protoka krvi kroz krvne žile maternice tijekom 20. - 24. tjedna
trudnoće može u velikom postotku predskazati pojavu kasne
gestoze. Kod svih i malo težih oblika obvezatna je hospitalizacija
uz intenzivni nadzor, a terapija se ravna prema nalazima,
stanju trudnice i tjednima trudnoće. Porod se također ovisno
o simptomima može dovršiti vaginalnim putem ili carskim rezom,
ovisno o postojanju indikacija za carski rez.
EPH gestoza je idealan primjer kako i koliko redoviti
ginekološki pregledi trudnica u okviru antenatalne skrbi igraju
ulogu i imaju važnost u nadziranju pravilnog tijeka trudnoće
i poroda, odnosno prepoznavanju potencijalnih izvora opasnosti
za majku i dijete.
| Dr. Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1.Tempfer C. Husslein P. Neue Daten zu einem
integrativen Konzept der Gestose. Geb Fra 2000; 5:235-237
2. Klockenbusch W. Früherkennung und Prävention
der schwangerschaftsinduzierten Hypertonie. Gynäkologe
1996; 29:579-584
3. Rath W. Loos W Graeff H, Juhn W. Das HELLP-Syndrom.
Gynäkologe 1992; 25:430-440.
|
|
