|
Vjerojatnost
začeća u jednom ciklusu iznosi oko 33% ako je spolni odnos
svaki drugi dan, i oko 15% ako je spolni odnos jednom tjedno.
Začeće se događa samo za vrijeme ovulacije, a u prosjeku je
u jednom ciklusu tek šest plodnih dana. Jajna stanica može
biti oplođena svega 24 sata nakon ovulacije, iako spermiji
mogu ostati i do pet dana u spolnim organima žene i oploditi
jajašce.
 |
Ukoliko se promatra sudbina 100 jajnih stanica u idealnim
uvjetima (potpuno zdravi muškarac i potpuno zdrava žena),
rezultat oplodnje će biti takav da se 15% jajnih stanica uopće
neće oploditi, a 15% jajnih stanica se nakon oplodnje neće
implantirati u sluznicu maternice. Od 70 implantiranih jajnih
stanica (zametaka/embrija) u 40% slučajeva doći će do biokemijskog
ili kliničkog spontanog pobačaja, tako da je za očekivati
rođenje svega 30 djece. Otuda i sasvim razumljiva statistika:
plodna, seksualno aktivna žena koja ne koristi kontracepciju
tijekom reprodukcijskog razdoblja imala bi prosječno četrnaest
poroda i trideset jedan pobačaj.
Na ovaj način ukoliko trudnoću promatramo od ovog prvog kontakta
jajne stanice sa spermatozoidom, niti u kojem slučaju ne možemo
prihvatiti tvrdnju kako većina trudnoća protječe uredno. Cilj
svih mnogobrojnih metoda antenatalne skrbi u trudnoći je rođenje
zdravog djeteta, bez oštećenja koja bi ometala njegov razvitak
ili ugrožavala njegov život. Drugim riječima, cilj ovih metoda
je rano prepoznavanje svih rizičnih čimbenika odnosno rizične
trudnoće, kako bi se izbjegle komplikacije u trudnoći i njihove
posljedice. Rizični čimbenici koji mogu izazvati komplikacije
u trudnoći mogu postojati prije nastupanja trudnoće ili se
pojaviti tijekom same trudnoće kako od strane majke, tako
i od strane ploda.
Rizični čimbenici koji mogu izazvati komplikacije tijekom
trudnoće, a koji postoje prije nastupanja trudnoće
obuhvaćaju anamnestičke rizike u obitelji i prethodna oboljenja
majke. Ovdje se ubrajaju hipertenzija, oboljenja bubrega i
mokraćnih putova, diabetes mellitus, bolesti srca, bolesti
pluća, krvne bolesti, gastrointestinalne bolesti, oštećenja
jetre, neurološko-psihijatrijska oboljenja, bolesti štitnjače,
operacije trbuha, deformacije koštanog i osobito zdjeličnog
područja i genetičko opterećenje. Značajnu ulogu igraju prethodne
ginekološke bolesti i operacije (operacija mioma, operacije
deformiteta maternice, prethodna konizacija), kao i prethodno
liječenje u okviru neplodnosti. Nezaobilazne su opće karakteristike
trudnice kao što su pothranjenost ili pretilost, uska zdjelica
i nizak rast (< 155 cm), loša socijalna situacija, samohrane
majke, kao i zloporaba alkohola, lijekova ili droga. Posebno
značenje imaju komplikacije u ranijim trudnoćama i porodima
kao što su spontani i habitualni pobačaj, prijevremeni porod,
prekomjerno velika ili prekomjerno mala beba u ranijim trudnoćama,
komplikacije od strane posteljice, urođene anomalije, traumatska
oštećenja kod poroda, produljeni porod, smrt bebe kod poroda,
preklampsija i carski rez u ranijoj trudnoći.
Posebno mjesto u antenatalnoj skrbi zauzima praćenje i rano
otkriće eventualnih rizičnih čimbenika tijekom aktualne
trudnoće. Ovdje ubrajamo rizične čimbenike od strane majke
kao: izrazito mlade trudnice (<17 godina) i trudnice >
35 godina, problemi s prijevremenim sazrijevanjem vrata maternice
(cerclage), infekcije tijekom trudnoće, opća oboljenja
za vrijeme trudnoće, bolesti specifične za trudnoću (preeklampsija),
hipotonija u trećem trimestru trudnoće i nedovoljna prenatalna
skrb. Moguće komplikacije od strane fetusa su: krvarenje u
ranoj trudnoći (prijeteći spontani pobačaj), krvarenja
u kasnijem tijeku trudnoće (placenta praevia, abrupcija),
višeplodne trudnoće, anomalije položaja bebe, previše ili
premalo plodne tekućine, prijeteći prijevremeni porod - prijevremeni
trudovi, Rh ili ABO inkompatibilija, anomalije bebe i prenošenje
preko termina poroda.
| Dr. Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1. Voigt HJ. Pathologie der Frühschwangerschaft.
Gynäkologe 1996. 29:165-178.
2. Knörr K, Knörr-Gartner HK, Beller FK, Lauritzen
C. Geburtshilfe und Gynäkologie. 3. Auflage. Springer
Verlag Berlin Heidelberg New York, 1989.
3. Hochuli E. Geburtshilfe, Gynäkologie und Grenzgebiete.
3. Auflage Verlag Hans Huber Vern 1996.
|
|
