|
Fiziološke i morfološke promjene tijekom trudnoće mogu utjecati
na oblik i intenzitet tjelesne aktivnosti. Prilikom odabira
programa tjelesne aktivnosti uzima
se u obzir ne samo zdravlje trudnice, već i ginekološki te
porodničkii rizici. Tjelovježba u trudnoći je u osnovi bezopasna.
Ipak, prije nego se odlučite na redovitu tjelovježbu, posavjetujte
se s vašim ginekologom u svezi vašeg individualnog
rizika i mogućeg utjecaja tjelovježbe na porod. Tjelesne aktivnosti
koje bi mogle biti povezane s padom i udarcem u trbuh treba
izbjegavati tijekom trudnoće. Također, tijekom cijele trudnoće
se ne preporučuje ronjenje na bocu, zbog visoke opasnosti
od rizika dekompresije za fetus.
 |
Ukoliko ne postoje nikakove kontraindikacije, zvanične preporuke
uključuju dnevnu tjelesnu aktivnosti od 30 minuta ili duže.
Smjernice za tjelovježbu potječu od Center for Disease
Control and Prevention, kao i American College of Sports
Medicine i odnose se na svaku ženu. Ukoliko ne
postoje nikakove kontraindikacije, tjelovježba treba biti
nastavljena i u trudnoći.
Epidemiološki podatci ukazuju, kako je tjelesna aktivnosti
kao primarna prevencija gestacijskog diabetesa - šećerne
bolesti koja se javlja u trudnoći, vrlo korisna, osobito kod
trudnica s prekomjernom tjelesnom težinom (BMI > 33). Tako
i preporuke American Diabetes Association za trudnice
kod kojih dijeta ne dovodi do regulacije razine šećera obuhvaćaju
i savjet za tjelovježbu.
Kod odabira vrste tjelovježbe, osobito se moraju
uzeti u obzir kardiovaskularne promjene tijekom trudnoće,
kako u stanju mirovanja, tako i tijekom napora. Nakon prvog
trimestra, ležanje na leđima dovodi do pritiska povećane maternice
na donju šuplju venu, zbog čega može biti otežan povrat krvi
k srcu, te nastati tzv. ortostatska hipotenzija - kratkotrajni
pad tlaka s lošim općim osjećanjem, preznojavanjem, a katkad
i kratkotrajnim gubitkom svijesti. Iz tog razloga trudnice
trebaju izbjegavati koliko god mogu vježbe pri kojima se traži
ležanje na leđima. Također se preporučuje izbjegavanje duljeg
stajanja bez ikakovih pokreta, što također otežava pravilnu
cirkulaciju.
Epidemiološki podatci ukazuju na povezanost prekomjerne
tjelesne aktivnosti i nezadovoljavajuće prehrane s usporenim
rastom ili čak zastojem u rastu fetusa. Ovo pogađa prije svega
trudnice koje obavljaju teške tjelesne poslove. Također je
poznato da se trudnice koje u svom poslu moraju dugo stajati
ili povremeno moraju dizati teže terete ranije porađaju, a
bebe su manje porodne težine. Ovi podatci ukazuju kako se
mora poklopiti više čimbenika, kao i uvjeta kako bi težak
posao mogao utjecati na rast fetusa.
 |
Veliki broj sportskih aktivnosti ostaje i tijekom trudnoće
neproblematičan. Sigurnost za trudnicu ovisi o tipičnom slijedu
pokreta kod svake pojedinačne vrste sportske aktivnosti. Učestvovanje
u sportovima sa snažnim intenzitetom kontakta kao što su hokej
na ledu, nogomet i košarka mogu dovesti do fizičke traume
majke i djeteta. Na isti način neki sportovi su povezani s
mogućim padom kao npr. jahanje i neke gimnastičke dicipline,
što može štetiti kako trudnicama, tako i ženama koje nisu
trudne. Ove vrste sportova su zabranjene tijekom trudnoće.
Trudnice se također ne bi trebale baviti profesionalnim ronjenjem
na bocu tijekom cijele trudnoće. Bolest dekompresije se naime,
kod fetusa javlja daleko češće, obzirom da ne postoji mogućnosti
"filtriranja" zračnih mjehurića u plućnoj cirkulaciji
fetusa.
Sportske aktivnosti tijekom trudnoće mogu se obavljati do
nadmorske visine od 2.000 m, bavljenje sportom na većim nadmorskim
visinama tijekom trudnoće može imati neke nepovoljne učinke,
kao što je to visinska bolest. U slučaju javljanja
simptoma visinske bolesti, sve tjelesne aktivnosti se moraju
prekinuti, nužno je spustiti se na nižu nadmorsku visinu,
te potražiti liječničku pomoć.
Trudnica treba voditi računa o tome da tjelesnim naporom ne
povisuje temperaturu, osobito u prvom tromjesječju. Pretjerano
zagrijavanje može štetno utjecati na embriogenezu, a prag
je tjelesna temperatura od 39.2 ° C. Vježbe u bazenu utječu
na snižavanje temperature. Nakon poroda postupno pojačavajte
vježbanje do razine opterećenja koju ste postizali prije trudnoće.
Koliko trudnica smije vježbati ovisi uglavnom o njenoj kondiciji
prije trudnoće. Žena koja nikada nije prije vježbala ne bi
se trebala upustiti u neki zahtjevni program. Jednako tako
ona žena koja je ranije intenzivno vježbala ne bi to ni sada
trebala potpuno prestati. Za trkačicu maratona iznenadni prestanak
s tom aktivnošću može biti jednako problematičan kao da žena
koja nikada nije trčala odluči trčati maraton u trudnoći.
Vježbanje u sklopu skupnog programa ima prednost
zbog međusobnog druženja trudnica, to je oblik neformalne
podrške. Žene međusobno razgovaraju i razmjenjuju svoja iskustva.
U današnje vrijeme takav oblik podrške poprima sve veće značenje
jer se sve manje živi u velikim obiteljima u kojima se znanje
prenosi s naraštaja na naraštaj.
| Dr. Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1.ACOG: Sport während der Schwangerschaft und
Post-partum-Periode; Frauenarzt 2002; 43 (5): 554-560
2. Artal R; Sherman C: Exercise during pregnancy:
safe and beneficial for most. Phys Sports Med 1999;
27: 51-52
3. Holzmann K. Gesund in der Schwangerschaft,
Wort und Bild Verlag, 1998.
|
|
