|
Duhanski dim je mješavina plinova, kapljica i sitnih
čestica, prije svega ugljičnog monoksida, vode, nikotina i
duhanskih katrana. Nikotin je glavna opojna tvar duhana. Duhanski
dim sadrži ca 1% nikotina, tako da cigareta teška 1 g sadrži
oko 10 mg nikotina, od čega se u duhanskom dimu nalazi oko
20% (= 2 mg). Ovisno o duljini i težini pušačkog staža, obično
se nakon nekoliko desetljeća kod pušača javljaju karakteristična
oštećenja na različitim organima kao što arteriosklerotične
promjene na krvnim žilama srca i ekstremiteta, rak pluća,
usne šupljine, dušnika i želuca.
 |
Nikotin se lako resorbira preko sluznica respiracijskog
trakta, usne šupljine, probavnog trakta, ali i kože. U usnoj
šupljini se resorbira 25 - 50% nikotina, kod dubokog inhaliranja
oko 90%. Vrijeme poluraspada nikotina iznosi 2 sata, a 90%
nikotina se u jetri metabolizira u hydroxinicotin i
cotinin. Nikotin prolazi nesmetano kroz posteljicu,
ali u tkivu fetusa dosiže daleko niže koncentracije. Okruglo
3.800 razgradnih produkata iz cigareta prelazi prilikom pušenja
nefiltrirano u krvotok djeteta. Između ostalih tu se nalaze
kadmij i drugi teški metali, radioaktivne tvari, kao i tvari
koje izazivaju rak, a koje se nakon poroda mogu dokazati u
urinu djeteta.
Prema podatcima temeljenim na više ispitivanja sprovednih
širom svijeta, pušenje tijekom trudnoće je odgovorno za embrio-
i fetotoksične učinke, pri čemu ne izaziva nastanak urođenih
anomalija. Prosječno je težina novorođene bebe u trudnica
koje su tijekom trudnoće pušile oko 200 grama manja. Kod trudnica
koje puše povećana je učestalost prijevremenog poroda, a rizik
javljanja spontanih pobačaja je dvostruko viši u odnosu na
trudnice koje ne puše. Perinatalna smrtnost novorođenčadi
(sudden infant death syndrom) je također učestalija
u djece majki koje puše.
Iako su neosporni toksički učinci pušenja tijekom trudnoće,
još uvijek nije poznat točan mehanizam nastanka opisanih smetnji.
Smatra se da nikotin izaziva smetnje u sazrijevanju funkcije
posteljice i/ili intrauterini manjak kisika (fetalna hipoksija)
koji su razlog toksičkog djelovanja pušenja. Nikotin sužava
krvne žile, smanjuje protok krvi kroz posteljicu, te izaziva
porast krvnog tlaka i u nerođenog djeteta. Toksični ugljični
monoksid koji nastaje prilikom pušenja vezuje se za krvni
pigment u crvenim krvnim zrncima i potiskuje iz istih kisik.
Nerođeno dijete već u ovim uvjetima pati od kroničnog manjka
kisika i bori se još u maternici za zrak.
Pušenje oštećuje ljudski embrij i fetus tijekom cjelokupnog
prenatalnog razvitka, kao i kasnije nakon poroda za vrijeme
dojenja. Ovo je veoma čest razlog smanjene porodne težine
djeteta i povećane perinatalne smrtnosti. Najnovije spoznaje
upućuju da pušenje ometa intelektualno sazrijevanje djeteta.
U dobi od 16 godina ova djeca su pokazivala zaostatke kod
računanja, čitanja i u govoru u odnosu na svoje vršnjake.
Opasnost od hiperaktivnosti kao i odstupanja u ponašanju registriraju
se u 22% djece žena koje su pušile u trudnoći, i samo u 8%
djece čije su majke nepušačice. Pušenje
u trudnoći je osim toga značajan čimbenik rizika za kasniji
razvitak alergije, neurodermitisa, kao i astme
u djeteta. U ove djece se također
učestalo registrira agresivno i tvrdoglavo ponašanje. Oko
12% budućih majki nastavlja pušiti i za vrijeme trudnoće.
Pri tome sa svakom popušenom cigaretom raste rizik ometanja
pravilnog razvitka djeteta.
| Dr. Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1. Haustein KO. Rauchen, Nikotin und Schwangerschaft.
Geb Fra 2000: 60-61
2. Ernst M, Moolchan ET, Robinson ML. Behavioral
and neural consequences of prenatal exposure to nicotine.
J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 2001; 40 (6): 630-641
3. Montgomery S, Ekbom A. Smoking during pregnancy
and diabetes mellitus in a British longitudinal birth
cohort. BMJ 2002; 324: 26-27
|
|
