|
Tek osamdesetih godina prošlog stoljeća po prvi puta je objavljen
znanstveni rad o specifičnom štetnom djelovanju alkohola u
trudnoći i razvitku embrionalnog/fetalnog alkoholnog sindroma
(Jones i Smith, 1973.) U međuvremenu je potvrđeno kako
alkohol utječe različitim mehanizmima na embrionalni razvitak.
S jedne strane radi se o staničnom toksinu koji izaziva smetnje
rasta, dok s druge strane izaziva određene anomalije u razvitku.
Alkohol danas vrijedi kao najčešći krivac za nastanak urođenih
anomalije. Kako je njegovo djelovanje i neurotoksičkog karaktera,
praktički je uvijek zahvaćen i središnji živčani sustav. Učestalost
alkoholnih oštećenja je teško procijeniti, francuske statistike
navode podatak 1:212 trudnoća. Tako je ovaj problem tri puta
češći u usporedbi s javljanjem Downovog sindroma!
 |
Unutar alkoholnih oštećenja razlikujemo punu sliku alkoholne
embriopatije (FAS - fetalni alkoholni sindrom)
s tjelesnim, duhovnim i duševnim znacima bolesti od lakših
formi alkoholnih efekata. S alkoholnom embriopatijom
moramo računati kod redovitog i nekontroliranog konzumiranja
alkohola za vrijeme trudnoće. Značajna redukcija težine novorođenčeta
je prisutna već kod unosa 30 i više grama alkohola/dan, a
unos od 60 i više grama alkohola/dan praćen je češćom pojavom
spontanih pobačaja. Dnevni unos više od 2.2 g/kg tjelesne
težine alkohola u trudnoći (oko 150 g čistog alkohola/dan)
vodi smetnjama u rastu, kao i oštećenjima u razvitku lubanje,
lica, te duševnim smetnjama. Kod teških oblika alkoholizma
u trudnoći, učestalost anomalija se nalazi u preko 50% trudnica.
Djeca s alkoholnom embriopatijom ostaju mala rastom,
težina i opseg glavice su ispod donje granice krivulje za
dob. Javljaju su snažni ispadi u razvitku motoričkih funkcija,
duševna oštećenja kao i u pravilu tipičan izgled s uskim očnim
prorezima, promjenama na usnama kao i anomalijama u području
lica i mozga. Česte su anomalije u razvitku srca, skeleta,
bubrega i očiju. Ove tipične promjene se mogu, gledano na
težinu bolesti, javiti u nekoliko stupnjeva. Pretpostavlja
se kako sekundarni čimbenici, kao što su prolazna hipoglikemija
tijekom trudnoće, manjak vitamina (vitamini B-skupine, folna
kiselina), manjak cinka, acetaldehid i metanol igraju značajnu
ulogu u nastajanju i stupnju izraženosti pojedinačnih simptoma.
Nešto manje izražena oštećenja usljed zloporabe alkohola označena
su pojmom alkoholni efekti. Uglavnom se ispoljavaju
na središnjem živčanom sustavu, a iako se višestruko češće
javljaju od alkoholne embriopatije - teže se dijagnosticiraju.
S alkoholnim efektima se mora računati već kod redovite konzumacije
umjerenih količina ili povremene konzumacije ekscesivnih količina
alkohola u trudnoći. Kod zahvaćene djece su prije svega oslabljene
moždane funkcije. U školskoj dobi se javljaju poteškoće s
čitanjem, pravopisom i računanjem, poteškoće u koncentraciji
i pažnji, logičkom i apstraktnom razmišljanju. Ponašanje oštećene
djece je često hiperaktivno i hiperagresivno.
| Dr. Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1. Schmid F. Die Alkoholembriopathie, das klinische
Bild. Biologische Medizin 1992; 1: 36-38
2. Kesmodel U, Wisborg K, Olsen s et al. Moderate
Alcohol Intake during Pregnancy and the Risk of Stillbirth
and Death in the First Year of Life. Am J Epidemiol
2002; 155 (4): 305-312
3. Bookstein FL, Sampson PD, Streissguth AP, Connor
PD. Geometric morphometrics of corpus callosum and
subcortical structures in the fetal alcohol-affected
brain. Teratology 2001, 64 (1): 4-32
|
|
