|
Visoki porast rekreacijske uporabe ecstasya (MDMA
- methylendioxymethamphetamin) tijekom prošlog desetljeća
praćen je rastućim spoznajama o njegovoj potencijalnoj toksičnosti.
Dosadašnja ispitivanja o utjecaju amfetamina na trudnoću potvrđuju
njihovu povezanost s povećanim rizikom strukturnih malformacija
srca i velikih krvnih žila u različitih animalnih vrsta. Podatci
o utjecaju amfetamina na humanu trudnoću su oprečni, kako
podatci o riziku pojave malformacija općenito, tako i podatci
o riziku nastanka specifičnih malformacija.
Najznačajnija studija na temu ecstasy i trudnoća
objavljena je koncem 1999. godine u uglednom častopisu The
Lancet. Prospektivno praćenje trudnoća
u kojima je fetus za vrijeme intrauterinog života bio izložen
djelovanju MDMA upućuje na statistički znakovito povišenu
učestalost urođenih anomalija u ovih fetusa (15.4%), pri čemu
prednjače kardiovaskularne anomalije (26/1.000 živorođenih),
kao i muskuloskeletne anomalije (38/1.000 živorođenih).
 |
Znanstvenici iz Edinburgha (National Teratology
Information Service) pratili su s ciljem istraživanja
utjecaja ecstasya na fetus 136 trudnica u periodu od siječnja
1989. do lipnja 1998. godine. Jedna skupina ovih trudnica
uzimala je samo ecstasy - 74 trudnice, dok su 62 trudnice
uz ecstasy konzumirale još neku od droga (37 trudnica je uzimalo
ecstasy i amfetamine; 20 trudnica ecstasy i kokain, 13 trudnica
ecstasy i alkohol, 16 trudnica ecstasy i canabis; 9 trudnica
ecstasy i LSD, 13 trudnica ecstasy i drugo). Većina trudnica
(127) je uzimala ecstasy tijekom prvog trimestra trudnoće,
dvije u drugom i trećem trimestru, dvije samo u drugom trimestru
i jedna samo u trećem trimestru trudnoće.
Akutna toksična reakcija na ecstasy registrirana je
kod 2 trudnice.
Spontanim pobačajem završeno je 11 trudnoća, a 48 djevojaka
je izvršilo namjerni prekid trudnoće (jedna od njih nakon
prenatalne dijagnoze fetalne malformacije). Učestalost spontanih
pobačaja iznosila je 8%, što odgovara učestalosti spontanih
pobačaja u općoj populaciji, dok je učestalost namjernih pobačaja
iznosila 35%, što je daleko iznad prosječnih vrijednosti.
Iz cijele skupine rođeno je 78 žive novorođenčadi:
66 beba je bilo normalno, dok je 12 novorođenčadi pokazivalo
urođene anomalije (15.4%), što je statistički znakovito viši
rizik spontanog javljanja urođenih anomalija od rizika u općoj
populaciji koji iznosi 2 - 3%. U ovoj grupi su tri novorođene
djevojčice (38/1.000) imale pes talus - urođenu anomalija
položaja stopala, koja se spontano javlja u 1/1.000 živorođene
djece, dok je inače odnos spolova u UK 3:1 u korist dječaka.
Spontani rizik nastanka urođenih srčanih grešaka
iznosi 5 - 10/1.000 živorođene djece. U grupi 78 živorođenih
fetusa eksponiranih ecstasyu in utero, dvoje djece je imalo
urođene srčane greške: kod jednog djeteta je dijagnosticiran
ventrikularni, a kod jednog djeteta ventrikularni i atrijalni
septalni defekt (26/1.000). Ostale anomalije koje su se javljale
su odsustvo gornjih ekstremiteta, hipoplastična rebra, stenoza
pilorusa, bilateralna hidronefroza, ptoza oka, hidrocefalus,
hermafroditizam.
Iako ova mala serija slučajeva posjeduje insuficijentnu
statističku snagu koja bi potvrdila uzročno-posljedične odnose
zloporabe droge u trudnoći s pojedinačnim urođenim anomalijama,
studija predstavlja značajan i bitan iskorak u tom pravcu.
| Dr. Vesna Harni |
|
| |
Literatura:
1. McElhatton PR; Bateman DN, Evans C; Pughe KR,
Thomas SHL. Congenital anomalies after prenatal
ecstasy exposure. Lancet 1999; 354 (9288): 1441
2. Ostrea EM, Knapp DK, Tannebaum L et al. Estimates
of illicit drug use during pregnancy by maternal interview,
hair analysis, and meconium analysis. J Pediatr 2001;
138 (3): 344-348
3. Weingart-Jesse B et al. Drogensubstitution
und Entzug in der Schwangerschaft. Gynäkologe 1991;
24:322-326
|
|
