Ovo je tjedan u kojem se događa začeće: jedan od 200 do 300
milijuna spermija ubačenih ejakulatom u rodnicu dospjeti će
do jajovoda i oploditi jajnu stanicu.
Buduća majka
Konac drugog i početak trećeg tjedna menstruacijskog ciklusa
je vrijeme ovulacije i oplodnje - vrijeme kada će se u jednom
od vaših jajovoda susresti jedan od milijuna spermija vašega
partnera i vaša jajna stanica. Uporedo
s ulaskom prvog spermija u jajnu stanicu, počinju kemijski
procesi koji ne dopuštaju ulazak niti jednom drugom spermiju
u jajnu stanicu. Tijelo i rep spermija koji je ušao u jajnu stanicu
se rastapaju, a njegova jezgra koja sadrži genetički materijal
bubri i stapa se s jezgrom jajne stanice.
Vaša beba
Zigota - oplođena jajna stanica će plutajući
u tekućini jajovoda prvih nekoliko sati potpuno mirovati,
a potom će krenuti njena nevjerojatna dioba, prvo u dvije
stanice, potom u četiri, da bi u maternicu dospjela pet do
sedam dana nakon oplodnje u stadiju od 30-tak stanica. Nakupina
stanica se sada zove morula, od latinskog naziva za
murvu ili dud, na koji nalikuje.
Spol vašeg djeteta određuju dva od 46 kromosoma - spolni
kromosomi odnosno gonosomi. Spermij i jajna stanica
nose svaki po jedan gonosom. Jajna stanica ima X kromosom,
a spermij može imati X ili Y kromosom. Ako je jajnu stanicu
oplodio X kromosom, dobiti ćete djevojčicu, i ako spermij
sadrži Y kromosom, imati ćete dječaka. Spol vašega djeteta
dakle u potpuno ovisi o spermiju koji je oplodio jajnu stanicu.
Spermiji koji nose X kromosom veći su i sporiji, te duže žive
od spermija s Y kromosomom. Otuda je rašireno mišljenje da
treba često voditi ljubav nekoliko dana prije ovulacije da
biste dobili žensko dijete, a ukoliko želite dječaka ljubav
bi trebalo voditi za vrijeme ili odmah nakon ovulacije, ali
ne previše često.
Savjet
Mogućnost začeća povećati ćete vođenjem ljubavi (...najmanje) svaki drugi dan
počevši od konca prethodnog i tijekom ovog tjedna ciklusa. Povećanje
tjelesne temperature za najmanje 0.6 °C tijekom ovog tjedna
upućuje na ovulaciju.
Oplodnja i dioba do stadija morule
Embriologija
Humani prenatalni razvitak se dijeli na embionalno i fetalno razdoblje. Embrionalno razdoblje počinje s oplodnjom i završava osam tjedana kasnije. Prema različitim vanjskim i unutarnjim kriterijima, embrionalno razdoblje od osam tjedana (56 dana) se dijeli u 23 Carnegie stadija. Podjelu embrionalnog razvitka u stadije je uveo Franklin Mall 1914. godine u Carnegie institutu, Washington, a modificirao ju George Streeter, definirajući 23 stadija. Shemu su kompletirali O'Rahilly i Müller 1987. godine, koji govore o embrionalnim stadijima ili Carnegie stadijima.
Prvih sedam dana embrionalnog razvitka (treći tjedan trudnoće) obuhvaća stadij oplodnje (Carnegie stadij 1), diobe stanica do stadija morule (Carnegie stadij 2), stvaranje blastociste (Carnegie stadij 3) i prikvačanje blastociste na endometrij (Carnegie stadij 4).
Oplodnja, koja uključuje kontakt spermatozoida i zone pelucide, penetraciju kroz zonu pelucidu i ooplazmu, otpadanje repa i bubrenje glave spermatozoida i izbacivanje skundarnog polarnog tjelešca, je proces koji se odvija u jajovodu. Nakon oplodnje se formiraju dva pronukleusa - muški i ženski pronukleus i počinje prva mitotička dioba zigote. Nakon završenog petog i u početku šestog mitotičkog ciklusa blastomere stječu sposobnost stvaranja tekućine, koja se nakuplja između stanica razdvajajući ih u "unutrašnju masu stanica" iz koje nastaje embrioblast i šupljinu ispunjenu ovom tekućinom, karakterističnu za stadij blastociste.
Dr. Vesna Harni
Literatura:
1.Holzmann K. Gesund in der Schwangerschaft.
2. Auflage; Wort&Bild Verlag Baiersbrunn 1998.
2. Heller L. Ratgeber für Schwangere. Deutsche
Abbott GmbH, Ingelheim.
3. Knörr K, Knörr-Gartner HK, Beller FK, Lauritzen
C. Geburtshilfe und Gynäkologie. 3. Auflage. Springer
Verlag Berlin Heidelberg New York, 1989.
Buduća majka
