S 16. tjednom započinje drugo tromjesečje trudnoće.
Buduća majka
Tijekom 16. tjedna nastavlja se daljnji rast maternice, koja
se sada uzdiže nekih 2 poprečna prsta iznad stidne kosti.
Osim bebe u ovo vrijeme maternica sadrži i već 250 ml plodove
tekućine.
U ovo vrijeme mliječne žlijezde započinju proizvodnju što
dovodi do otjecanja i osjetljivosti dojki. Zbog povećanog
dotoka krvi u dojke, kao i intenzivnog razvitka alveola dolazi
do značajnog povećanja dojki, a nerijetko se vide izražene
vene, kao i sitne kvržice oko areole koje se označavaju kao
Montgomeryjeve kvržice.
Ukoliko trudnica nije stigla obaviti kombinirani probir u 1.
trimestru trudnoće ili rezultati ovog probira nisu jednoznačni, postoji
mogućnost obavljanja biokemijskih testova u 2. trimestru,
ali je njihova preciznost u procjeni rizika Downovog sindroma
značajno manja. Ovi testovi obuhvaćaju dvostruki probir (double test), trostuki probir (triple
test) i četverostruki probir (quadruple test),
pri čemu se ovaj posljednji ne obavlja u našoj zemlji. Testovi probira u 2. trimestru su poprilično nesigurni: od 1.000 ispitanih
žena, abnormalni rezultat se dobije u 50 žena - dok se zapravo
samo u jedne do dvije od njih nalazi i zbilja bolestan plod. Određivanjem AFP može se ustanoviti da li postoji sumnja
na defekt neuralne cijevi (spina bifida, anencephalia,
omphalocoela).
Dvostruki i trostruki probir omogućuju usporedbu određenih
biokemijskih parametara u krvi trudnice (estriol i free-ßhCG kod double testa, odnosno estriol, ß-hCG i alfa-fetoprotein kod triple testa)
i njene starosti sa standardnim krivuljama i na taj način procjenu
individualnog rizika za Downov sindrom. Točnost samog testa
se procjenjuje na 60 - 70%. Test se izvodi uobičajeno između
15.-18. tjedna trudnoće.
Amniocenteza (punkcija trbušne stijenke i aspiracija
plodne vode) je jedini apsolutno sigurni test kada je u pitanju
otkrivanje Downovog sindroma. Pod ultrazvučnom kontrolom se
ulazi finom iglom u amnionsku šupljinu i uzima 10 - 20 ml
plodne tekućine iz koje se zatim izoliraju i kultiviraju fetalne
stanice, te određuje njihov genetski kod. Rizik spontanog
pobačaja nakon provedenog zahvata iznosi 1%, što odgovara riziku izvođenja biopsije korionskih resica u 1. trimestru.
Prije nego što se odlučite za provođenje prenatalne dijagnostike
razmislite što za vas osobno znači imati bolesno dijete, odnosno
koje posljedice nose pozitivni testovi sa sobom za vas osobno.
Vaša beba
Napreduje razvitak mišića i kostiju vaše bebe.
Osobito napreduje razvitak finije muskulature lica, tako da
vaša beba može žmirkati, otvarati usta ili se mrštiti i uspraviti
glavu. Napreduje odlaganje kalcija u kosti. Nastavlja se intenzivni
razvitak spolnih žljezda: ukoliko se radi o ženskom fetusu
jajnici bebe sada sadrže oko 5 milijuna jajnih stanica. Ovaj
broj će još neko vrijeme rasti, a potom nastupa njihovo atrezija,
tako da se djevojčica rađa sa samo nekih 2 milijuna
jajnih stanica.
Dužina i težina bebe:
Vaša beba je dugačka 14 - 16 cm, a teška 80 - 120 g.
Savjet
Različita su mišljenja i stavovi ginekologa glede sporta,
kao i sportskih aktivnosti u trudnoći. Stav starije generacije
ginekologa da sport općenito jača mišićno dno zdjelice i time
otežava porod nije sasvim za odbaciti - pogotovo ako se radi
o profesionalnom bavljenju sportovima kao što su jahanje ili
jedrenje. Umjerene sportske aktivnosti, posebice tipa plivanja,
laganog vježbanja i hodanja ne samo da su dozvoljene, nego
se i veoma preporučuju tijekom trudnoće. Plivanje učvršćuje
mišiće i povećava snagu. Vježbanjem i hodanjem se poboljšavaju
cirkulacija i probava. Ostale vrste sportova također su dozvoljene u
umjerenim granicama - pri tome prvenstveno mislite
na vaše zadovoljstvo, a ne na rezultat!
Ipak, kada su u pitanju bilo kakve komplikacije u trudnoći,
prije svega kod kardiovaskularnih oboljenja, diabetesa u trudnoći,
upravo preležene infekcije, ako se radi o višestrukoj trudnoći
ili pobačajima i preranim porodima u ranijim trudnoćama
- oprez!
Općenite preporuke:
Ukoliko ste zdravi i nemate problema u trudnoći, dopuštene
su sportske aktivnosti, sve dok vam one čine zadovoljstvo
i pri tome se dobro osjećate. Pri tome vaš puls ne bi smio
prelaziti 130 bps (udaraca/minuti).
Posebice se preporučuju plivanje, hodanje i lagane gimnastičke
vježbe.
Kod plivanja temperatura vode ne bi smjela biti ispod
20°C niti prelaziti 35°C.
Ako se radi o težim sportskim disciplinama kao
što su trčanje, veslanje, vožnja bicikla i skijanje morali
biste paziti da vaš angažman ostane daleko ispod vaših granica.
Sportske aktivnosti koje znatnije opterećuju zglobove (judo,
rukomet) ili su povezane s jakim potresanjem tijela ili
opasnosti od pada (skijanje, klizanje, jahanje, tenis) trebali
biste izbjegavati tijekom cijelog trajanja trudnoće.
Ukoliko se radi o posjetama sauni, ne morate se obavezno
odreći vašeg užitka tijekom trudnoće. Za preporučiti su mjere
opreza: izbjegavati posjet sauni unutar prvih 12 tjedana trudnoće
tijekom kojih dolazi do razvitka embrionalnih organa. U ovo
vrijeme povišena tjelesna temperatura trudnice može biti čimbenik
nastanka različitih oštećenja embrionalne osnove. Koncem trudnoće
za izbjegavati je kupanje u bazenu neposredno nakon posjete
sauni (izbjegavanje šoka usljed hladnoće).
Dobre strane saune:
skraćuje trajanje poroda i ublažuju porodne bolove;
stimulira obrambene sposobnosti kože i smanjuje osjetljivost
na infekciju;
svojevrsnim treningom krvnih žila kože smanjuje
nakupljane tkivne tekućine i sprječava nastanak proširenih
vena kao i tromboze;
dovodi do značajnog znojenja: pri tome kisele tvari u
znoju jačaju kiselinski omotač kože te smanjuje na ovaj
način broj nepoželjnih bakterija na koži.
Ugođaja u sauni trebali biste se odreći ukoliko postoji sumnja
na prijevremene trudove i prerani porod, kao i kod drugih
bolesti u trudnoći kao što su infekcije ili oboljenja kardiovaskularnog
sustava.
4D ultrazvuk
Dr. Vesna Harni
Literatura:
1.Holzmann K. Gesund in der Schwangerschaft.
2. Auflage; Wort&Bild Verlag Baiersbrunn 1998.
2. Heller L. Ratgeber für Schwangere. Deutsche
Abbott GmbH, Ingelheim.
3. Knörr K, Knörr-Gartner HK, Beller FK, Lauritzen
C. Geburtshilfe und Gynäkologie. 3. Auflage. Springer
Verlag Berlin Heidelberg New York, 1989.
Buduća majka
