Majčina utroba predstavlja prvu učionicu i idealno je mjesto za učenje prvenstveno zahvaljujući primjerenoj zrelosti osjetilnih sustava dodira, pokreta i sluha. Isti su već tijekom trudnoće dostatno razvijeni da omoguće interaktivnu komunikaciju roditelja s još predrođenčetom. To se postiže korištenjem strukturirane, opetovane, progresivne i multimodalne stimulacije glazbom, pokretom, dodirom i vibracijom protkane ljubavlju i sigurnošću. Upravo su ljubav i sigurnost uz bezrezervno roditeljsko prihvaćanje novonastalog života od samog začeća one temeljne vrednote i predstavljaju najvitalniju potreba predrođenčeta tijekom prenatalnog života. To posljednjih desetljeća potvrđuju brojne studije.

Kao i svaka učionica i prenatalna učionica ima svoje principe koje je najbolje opisao dr. Van de Carr, ginekolog i direktor Prenatalnog instituta u Kaliforniji, SAD. On spominje osam osnovnih principa:

• princip suradnje
• princip prenatalnog vezivanja
• princip prenatalne stimulacije
• princip pred-svjesnosti
• princip inteligencije
• princip razvoja dobrih navika
• princip razuvjeravanja starije djece
• princip očeve temeljne uloge tijekom trudnoće
  

Prema najnovijim spoznajama primjeren angažman roditelja radi uspostavljanja prenatalne komunikacije tijekom trudnoće stvara podlogu skladnom razvoju ne samo racionalne inteligencije (IQ) već još više emocionalne (EQ) i duhovne (SQ) inteligencije.

Prenatalni razvoj osjetilnih sustava

Često se zaboravlja kako je koža naš najveći osjetilni organ u kojoj se nalaze milijuni osjetilnih tjelašaca različitih namjena. U prenatalnom razdoblju to najviše dolazi do izražaja budući upravo preko kože predrođenče, u prvom redu putem taktilnog osjeta, započinje interakciju sa okolinom već u prvim tjednima trudnoće. Od 2. mjeseca intrauterinog života predrođenče u smislu taktilnog osjeta reagira poput novorođenčeta.

Ništa manji nije značaj kinestetičkog osjeta (osjet pokreta) koji se počinje razvijati od 8. tjedna predrođenčetova života. Predrođenče se poput vrhunskog plivača i gimnastičara gotovo neprestano pokreće u majčinoj utrobi već tada vježbajući i razvijajući motorne vještine. S druge strane predrođenče reagira na kretnje majke, a posebice je zanimljivo kako majčin hod predstavlja jedan umirujući doživljaj za predrođenče što je podloga kasnijoj upotrebi kolijevke jer se na taj način evociraju prenatalna iskustva

Također, sluh ima visok razvojni potencijal. U prvom tromjesečju trudnoće percepcija zvuka je ograničena na frekventni spektar od 100 do 1000 Hz, budući se odvija preko kože putem osjetilnih tjelešaca za vibraciju. Kasnije, razvojem organa sluha proširuje se frekventni raspon te već nakon 24. tjedna postoji interaktivno slušanje što je podloga izmjeničnoj komunikaciji.

Pretpostavke od strane središnjeg živčanog sustava predrođenčeta

Iz studija o razvoju mozga danas se zna kako čovjek ima najveći broj živčanih stanica u mozgu tijekom 30. - 31. tjedna trudnoće kao jedan zalog mogućem razvoju, a da potom počinju odumirati zbog različitih razloga. Jedan od najvažnijih razloga predstavlja manjak podražaja koji bi poticali korištenje postojećih živčanih stanica radi stvaranja aktivnih neuronskih mreža. Ako dakle u vidu obogaćenog okoliša roditelji osiguraju primjeren podražaj, pazeći, pritom da se ne pretjera, nije teško zaključiti kakvu dobrobit to može imati na razvoj predrođenčetovog mozga. Čineći tako, roditelji zapravo mogu sačuvati određen broj živčanih stanica u mozgu koje bi inače propale.

Dobrobiti prenatalne komunikacije i stimulacije

Brojne se dobrobiti ukoliko se roditelji tijekom trudnoće potrude uspostaviti prenatalnu komunikaciju i vezati se sa svojim nerođenim djetetom. Mnoge od njih nije ni moguće izmjeriti, ali ipak valja spomenuti one najvažnije:

• manje komplikacija tijekom trudnoće i poroda
• sretnija, zdravija i pametnija djeca
• značajno veća racionalna (IQ), emocionalna (EQ) i duhovna (SQ) inteligencija
• bolje prepoznavanje djetetovih znakova nakon rođenja
• manje plakanja kad se dijete rodi što znači više prospavanih sati za roditelje
• sprečavanje ovisnosti i asocijalnih oblika ponašanja uključujući nasilje i kriminal u adolescentnoj dobi
• poboljšanje komunikacije među roditeljima i bračna stabilnost
• bolje povezivanje i usklađivanje čitave obitelji

Jedna od najopsežnijih studija, gdje je velik broj trudnih roditelja pa zatim i djece praćen kroz duže vrijeme, je nacionalni projekt proveden u Venezueli pod vodstvom dr. Manrique. Rezultati tog istraživanja ukazuje kako adekvatna prenatalna stimulacija rezultira boljim obrascima ponašanja majki tijekom poroda te statističkim značajnim razlikama u motornom i psiho-kognitivnom odrednicama rasta i razvoja prenatalno stimulirane djece

Provođenjem interaktivnih programa prenatalne komunikacije povezivanjem dodira, pokreta, glazbe i vibracije, na temelju dosadašnjih znanstvenih istraživanja valja očekivati bolju budućnost za djecu, obitelji te hrvatsko društvo u cijelosti.

Petar Krešimir Hodžić, dr. med., CIMI
Rafaela Mrđen-Hodžić, glazbenica dipl. ing. biologije, CIMI
Hrvatsko društvo za prenatalnu i perinatalnu edukaciju i zdravlje (CroSPPEH)
Šublinov brijeg 46, 10 090 Zagreb
tel/fax 01 / 3455 354
pkhcroat@yahoo.com