Normalna trudnoća traje 9 mjeseci, tj. između 38 i 42 gestacijskih tjedana. Ako se beba rodi prije 37. tjedna trudnoće, naziva se NEDONOŠČE. Takva djeca čine 5 - 10% novorođenčadi. Postoje brojni faktori rizika koji mogu uzrokovati prijevremeni porod, ali još uvijek nije utvrđeno zašto neke žene imaju sklonosti u nekim ili svim svojim trudnoćama prema prijevremenom porodu.

Rizični faktori:

• ako ste već prije rodili nedonošče, šansa vam je 20 - 40% da će se i slijedeća trudnoća završiti prerano,
• mnogostruka trudnoća (duplići, triplići itd.). Rizik raste s brojem dodatnih bebača,
• odljuštenje placente i/ili placenta previa uzrokuju krvarenje što opet vodi k preranom porodu,
• posjedovanje previše (polyhydramnios) ili premalo (oligohydramnios) amnionske tekućine,
• infekcije tokom trudnoće, pogotovo ako se one rašire na uterus ili placentu,
• dijabetes,
• visoki krvni pritisak,
• pušenje ili droge,
• fizički oblik maternice,
• ako ste prethodnu trudnoću podbacili u 2. tromjesječju,
• problemi s fetusom (infekcije, slabi rast itd.).
  

U slučaju prijevremenih trudova bit ćete smješteni u bolnicu i bit će vam davani lijekovi za zaustavljanje trudova (Prepar intravenozno), ovisno o tjednima trudnoće vršit će se serklaža, antibiotici u slučaju infekcije i tekućina u slučaju dehidracije. U većini slučajeva ti postupci su dovoljni da zaustave prijevremeni porod. U slučaju potrebe dat će vam injekciju za razvoj bebinih pluća (za trudnoću ispod 34 tjedna).

No, ponekad ni to nije dovoljno ('što je suđeno, suđeno je'). Ako ikako možete birati, čim osjetite prijevremene trudove, smjestite se u bolnicu koja ima odjel za intenzivnu njegu (NICU - Neonatalna jedinica intenzivne skrbi). Za tek rođenu bebu je bolje da ne bude premještana u drugu bolnicu (opasnost od infekcija itd.).

Današnja medicina omogućava da bebe rođene poslije 24 - 25 gestacijskih tjedana mogu preživjeti iako će boraviti dosta dugo u NICU.

Faktori koji određuju šanse preživljavanja su:

• starost djeteta,
• spol (curice su otpornije),
• težina (što teže to bolje),
• razvijenost pluća i ostalih organa,
• što manje medicinskih problema (infekcije, malformacije)
• genetski kod itd.

Veoma je važno imati na umu da će skoro dvije trećine preživjelih nedonoščadi imati male ili uopće neće imati problema poslije.

Prvi dani, boravak u NICU

Nakon prvog šoka preranog rođenja Vašeg mališana, trebate se pripremiti (koliko god je to moguće) da će možda prvi dani Vašeg djeteta biti njegova borba za život, a Vaša borba živaca. Najgori osjećaj koje obuzima roditelje je BESPOMOĆNOST - gledate tako maleno biće, skoro vam je nevjerojatno da je živo, a tako veliki zadatak je priroda stavila pred njega - ostati živo. Da ne poludite, najbolje Vam je da se što više informirate o njegovom stanju, komplikacijama koje mogu nastati, te da sa svakim pričate, pričate… Pri tome ne mislim da jadikujte i da tražite sažaljenje od svoje okoline, nego tražite razumijevanje i podršku. Informacije možete dobiti od liječnika i, ako ste u mogućnosti, na Internetu je obilje informacija, uglavnom na engleskom jeziku. Samo u tražilicu upišite pojam "premature" i preplavit će Vas informacije. Nažalost, knjige o njezi djeteta na našem tržištu Vam neće ništa pomoći jer tamo nisu opisani takvi slučajevi, ili u najboljem slučaju, samo u nekoliko redaka. Ako ikako možete, potražite psihološku pomoć (teoretski bi svaka NICU jedinica trebala imati psihologa za pomoć roditeljima u prevladavanju problema).

NICU

Vaše dijete je odmah po porodu smješteno u NICU u rodilištu gdje ste rodili (ako ga rodilište ima) ili je prebačeno u najbližu bolnicu s NICU. U Zagrebu postoje 4 NICU-a: Petrova, Vinogradska, Sveti duh i Rebro, te Rijeka i Split. O njemu će se brinuti naši najbolji stručnjaci i vrhunska aparatura. Liječnici koji se brinu o Vašoj bebi se zovu neonatolozi, što znači da su specijalizirani baš za sve moguće komplikacije koje su karakteristične za nedonoščad. Tu su i vrhunski obučene medicinske sestre, kao i sveukupni liječnički tim (gastroenterolozi, neuropedijatri, dječji kirurzi, radiolozi, fizioterapeut itd.).

Prvi susret s NICU može Vam biti šokantan - imat ćete osjećaj da ste u najmanju ruku u NASA centru: bjelina, zvukovi monitora, moderna aparatura. Prije ulaska trebat ćete dobro oprati ruke sterilizirajućim sapunom (dvije minute trljanja prema uputstvu), te ćete dobiti sterilni ogrtač, nazuvke za cipele, kapu i eventualno masku za lice. Ne preporuča se nikakav nakit, niti sat na ruci.

Morate biti spremni da ćete ga vidjeti prikopčanog na hrpe aparata s gomilom cijevi koje ulaze u njega: cijev koja mu daje kisik, kroz nos će ga hraniti (hrana na taj način ide direktno u želudac, tako da ne gubi snagu na gutanje), cijevi s antibioticima i senzori temperature i otkucaja srca. Hrane ga osim s mlijekom i sa specijalnom smjesom lipida da bi se što prije potfutrao s mastima koje nedonoščadima fale. Zato će Vam se činiti da jako brzo dobiva na kilaži, ali taj tempo će opasti nakon što ukinu lipide.

Veoma je važno da beba ne gubi snagu ni na što osim na vlastiti rast. Svaka dodatna aktivnost zahtjeva ulaganje energije koja je njemu dragocjena. Zato se, kako sam već napomenula, i hrani sondom, te ga se čuva od plakanja (plakanje troši veliku količinu energije).

Što Vi možete učiniti za bebu

Literatura:

U tekstu su dana lična iskustva i iskustva roditelja nedonoščadi s http://pub45.ezboard.com/fmameibebefrm43, a stručni dijelovi su preuzeti s Interneta, časopisa "Beba", knjige "Klinika Mayo". Dodatak je preuzet iz diplomske radnje Dejane Horvat "Edukacija roditelja djeteta s usporenim psihomotičkim razvojem" ERF, listopad 2002.

Tekst napisala: mr Nada Bjelčić, dipl. ing.
Stručni recizent: doc. dr. Ines Joković-Turalija, ERF
Lektor: Tatjana Pavešković, prof.