Majke čija su djeca rođena tijekom ljetnjih mjeseci imaju najmanji rizik od nastanka preeklampsije, bolesti koju karakterizira pojava visokog tlaka uz nalaz bjelancevina u mokraći za vrijeme trudnoće, a koja u krajnjem stadiju može progredirati u eklampsiju s razvitkom grčeva slicnih epilepsiji ili razvitkom kome, pri cemu mogu stradati i majka i dijete. Ovakova sezonska pojava preeklampsije upućuje na mogući utjecaj ekoloških faktora na nastanak ove bolesti, zaključuju norveški istraživači.

Autori ovog rada pratili su gotovo 2 milijuna poroda u Norveškoj između 1967. i 1998. godine, istražujući sezonske varijacije u pojavi preeklampsije.

Majke čija su djeca rođena tijekom kolovoza imaju najmanji rizik nastanka preeklampsije, nasuprot majkama koje su se porodile tijekom prosinca, gdje je rizik javljanja preeklampsije povišen za gotovo 30%. Rizik javljanja preeklampsije tijekom ostalih zimskih mjeseci ostaje i dalje povišen. Ovakav obrazac javljanja preeklampsije ostao je konstantan i nakon korekcije za starost porodilje, paritet, godinu ili mjesto poroda.

Ovi podaci su u skladu s ranijim istraživanjima o pojavi preeklampsije u drugim zemljama, a pretpostavka norveških znanstvenika je kako određeni ekološki faktori prisutni tijekom proljeća mogu biti od značenja kod trudnica u 1. i 2. trimestru za kasniju genezu preeklampsije i dostizanju vrha krivulje javljanja preeklampsije u prosincu. Otvoreno pitanje je također da li hladno vrijeme može izazivati neku vrstu kontrakcija krvnih žila koja bi bila od značenja u nastanku preeklampsije. Kako se patofiziološke promjene koje bi mogle biti kasnije komplicirane s pojavom preeklampsije mogu naći u ranoj trudnoći, pretpostavka je da bi također infekcija ili određeni način prehrane mogu utjecati na samu pojavu bolesti. Od faktora značajnih u prevenciji nastanka preeklampsije autori podvlače značaj kalcija, ribljeg ulja, antioksidativnih tvari i homocisteina.

Br J Obstet Gynaecol 2001 Nov.; Vol 108 (11): 1116-1119